Povežite se sa nama

Lifestyle

Nakaš: Stres, nesigurnost i suvišne informacije slabe otpornost organizma

Objavljeno

-

Dolazak jeseni, promjena vremenskih prilika i blaže (nego ranije) mjere prevencije rezultirale su, iz dana u dan, povećanjem broja novozaraženih, oboljelih i pacijenata umrlih od korona virusne infekcije. Infektolog Bakir Nakaš smatra da takva situacija u svijetu, našoj regiji i Bosni i Hercegovini, nalaže hitne promjene ponašanja i mjera prevencije koje su bile dosad na snazi.

“Osim toga, nastupajuća sezonska gripa i brojna virusna prehladna stanja, uveliko kompliciraju rad zdravstvene službe, javnih i privatnih preduzeća, institucija i ustanova”, ističe u izjavi za Fenu dr. Nakaš.

Posebno je pitanje organizacije procesa obrazovanja (od predškolskog, osnovnog, srednjeg pa sve do akademskog) koje, kako je kazao, također nalaže primjenu adekvatnih preventivnih mjera i protokola ponašanja baziranih na osnovu našeg pozitivnog dosadašnjeg iskustva i iskustva drugih država u regiji i svijetu.

“Pred zdravstvenu službu postavljaju se posebni zahtjevi redovnog tretmana hroničnih i drugih bolesti, kao i tretmana pacijenata oboljelih od sezonske gripe, drugih virusnih oboljenja i korona virusne infekcije. Pred sve krizne štabove, koji djeluju na teritoriji Bosne i Hercegovine, nameće se prioritetan zadatak stalnog praćenja epidemiološke situacije, korekcija i primjena preventivnih mjera koje će odgovarati trenutnoj situaciji bazirano na dosadašnjem iskustvu i iskustvu drugih država”, naglasio je.

Za stanovništvo Bosne i Hercegovine, koje je proteklih mjeseci bilo izloženo različitim mjerama prevencije i nizu različitih (pozitivnih i negativnih) informacija, bitno je raditi na podizanju vlastitog imuniteta i jačanju mentalnog zdravlja.

“Stres i nesigurnost te plasman različitih suvišnih, nekorisnih informacija uveliko djeluju na slabljenje odbrambenih sposobnosti ljudskog organizma. Zbog toga preporuka za reduciranje vijesti i informacija koje nas, pored svakodnevnih briga za naše i zdravlje naših najbližih, mogu dodatno opteretiti”, kazao je.

Kako dr. Nakaš naglašava, educiranje i plasman pravovremenih i korisnih informacija za cjelokupno stanovništvo jedna su u nizu preventivnih mjera koje će stanovništvo zaštititi od različitih nepotrebnih i stresnih informacija.

“Možemo očekivati pogoršanje epidemiološke situacije, porast broja novozaraženih i oboljelih od korona virusne infekcije, mješovite infekcije sezonske gripe, virusnih prehlada i korona infekcije. Stoga bi bilo korisno provesti vakcinaciju svih ugroženih grupa stanovništva i grupa koje su u riziku od razbolijevanja, kad nam bude na raspolaganju vakcina protiv sezonske gripe”, istaknuo je dr. Bakir Nakaš, infektolog u penziji.

Na snazi su mjere koje se odnose na pridržavanje uputa o fizičkoj distanci, pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, prema preporukama kriznih štabova. Zbog povećanja broja zaraženih posljednjih dana, Krizni štab Ministarstva zdravstva KS donio je nove naredbe, sa oštrijim mjerama. Među ostalim, do kraja kalendarske godine obavezno je propisno nošenje zaštitnih maski (preko usta i nosa za zaštitu respiratornog sistema), u zatvorenom i otvorenom prostoru.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Lifestyle

Kraći dani donose bezvoljnost i pojačan apetit

Objavljeno

-

Od

Pretpostavlja se da je povećanje stope depresije povezano sa povratkom na zimsko vrijeme, kao i kraće dane karakteristične za ovo doba godine.

Gubitak jednog sata popodnevnog svjetla prouzrokuje ili produbljuje depresiju ranjivim pojedincima. Ko od ranije “vuče” depresiju mogao bi da iskusi zbog pogoršanje tegoba.

Početkom novembra ujedno počinje da hara i sezonski poremećaj raspoloženja, u narodu poznat kao zimska depresija.

Zbog kraćeg dana, neki bi mogli da osjete simptome kao što su manjak energije, bezvoljnost, jači apetit, poremećaji spavanja, pojačana želja za slatkim i smanjena polna aktivnost.

S obzirom na to da je sunca manje, potrebno je uravnotežiti ishranu. U hranu treba uvrstiti namirnice bogate vitaminom D, kao što su riba, goveđa jetra, žumanca, sir i mliečni proizvodi, neke vrste pečuraka i kvasac.

Sa druge strane, zimsko računanje vremena ima i povoljne efekte.

Prema naučnicima, utvrđen je smanjen broj saobraćajnih nesreća i niža stopa srčanih udara. Očigledno, duže spavanje popravlja koncentraciju i štiti srce.

Porodice se u zimskom periodu više druže i razgovaraju, što rezultira boljim odnosima i kvalitetnijim provođenjem zajedničkog vremena. Vjerovatno je to zato što se manje vremena provodi van kuće zbog nižih temperatura i ranijeg padanja mraka.

Organizmu svakako lakše pada prelazak na zimsko nego na ljetnje vrijeme jer je manji napor spavati duž nego kraće.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Lifestyle

Kako skinuti temperaturu prirodnim putem… Ovo je 5 najboljih starinskih trikova

Objavljeno

-

Od

Povišena tjelesna temperatura je prirodna obrana tijela protiv bolesti te se javlja kada u njemu postoji neka infekcija ili ozljeda. Ona pojačava obrambene mehanizme tijela te je zapravo dobar znak da vaš imunološki sustav dobro funkcionira.

Normalna tjelesna temperatura varira od 36°C do 37°C, iako kod nekih ljudi može prijeći 37 stupnjeva ako dugo borave na suncu. Temperatura tijela tijekom dana oscilira pa je tako najveća između 17 i 20 sati, a najmanja između 3 i 5 sati. Također, prosječna temperatura ljudskog tijela smanjuje se s godinama te se uvelike razlikuje od temperature kod djece.

Kako se mjeri temperatura?

Temperatura se kod djece i odraslih najčešće mjeri aksilarno, odnosno stavljanjem toplomjera pod pazuh pri čemu koža mora biti suha kako bi izmjerena vrijednost bila realna. Osim aksilarno, mjeri se i oralno te rektalno i to najčešće kod dojenčadi jer je tako najlakše. Kod odraslih se rektalno mjerenje provodi kod sumnje na upalu crvuljka.

Temperatura kod odraslih se snižava tek kad prijeđe 38 °C dok se ona niža ne snižava jer puštamo tijelo da se samo bori. No, ako prelazi 38, a ne spuštamo je, vrućica može imati posljedice poput dehidracije i može utjecati na mozak.

Povišena temperatura kod djece snižava se ako je iznad 37,7 °C. Ako je temperatura rektalno izmjerena kod vašeg djeteta viša od 38,5 °C, odmah se obratite liječniku.

Kako skinuti temperaturu?

Povišena tjelesna temperatura javlja se i kod bakterijskih i kod virusnih infekcija, no liječenje je uvelike različito. Bakterije ubijaju antibiotici, ali oni nisu učinkoviti protiv virusa. Sve što možete učiniti ako imate prehladu ili gripu jest mirovati i piti puno tekućine, najbolje vodu ili nezaslađeni čaj, a ako imate apetit, jedite laganu hranu poput juha koje će vas okrijepiti i ubrzati oporavak.

Najlakši i najbrži način za spuštanje temperature jest uzimanje lijekova na bazi paracetamola (u nekim slučajevima i ibuprofena), no može se učinkovito skinuti i prirodnim putem koji je uvijek bolji izbor. Evo nekih najpoznatijih koji se već stoljećima koriste u narodnoj medicini:

Tuširanje mlakom vodom

Starinski način skidanja temperature svakako je tuširanje mlakom vodom. Nipošto se ne preporučuje hladna jer bi organizam mogao doživjeti šok i još više povisiti temperaturu. Prije i nakon tuširanja obavezno izmjerite temperaturu.

Oblozi

Mlaki oblozi položeni na glavu također mogu pomoći u skidanju povišene temperature, ali isto tako pazite da ih ne namočite previše hladnom vodom. Kada se oblog zagrije, okrenite ga na drugu stranu. Kad je i ona topla, oblog ponovno namočite mlakom vodom i položite na čelo.

Skidanje temperature krumpirom

Krumpiri odlično upijaju toplinu pa su jedan od najučinkovitijih prirodnih lijekova za skidanje temperature. Narežite dvije do četiri debele ploške krumpira, položite ih na tabane i navucite čarape. Držite ih barem pola sata ili dok se temperatura ne spusti. Ako je potrebno, ponovite tretman s novom turom krumpira.

Tretman rakijom

Znate kako kažu naši stari – rakija je lijek za sve! Alkohol izvlači toplinu kao i krumpir pa se preporučuje umasirati ga u kožu, pogotovo na tabane, prsa, prostor iza koljena i nadlanice. Ako nemate rakiju, dostatan će biti i medicinski alkohol.

Ohladite prostorije

Kada imate vrućicu, nipošto ne boravite u zagrijanim prostorijama već otvorite prozor kako bi spustili temperaturu sobu, a time i temperaturu svoga tijela. No, nemojte pretjerati – ako počnete drhtati, zatvorite prozor i pokrijte se.

Spuštanje temperature kod djece

I djeci možete skidati temperaturu prirodnim načinima poput tuširanja mlakom vodom, mlakim oblozima ili krumpirima, no oko masaže rakijom posavjetujte se s liječnikom. Također, osigurajte djetetu puno tekućine i rashladite njegovu sobu. Ako temperatura prelazi 38,5 °C i ne uspijevate je spustiti, obavezno kontaktirajte liječnika.

Ako se dijete znoji, promijenite mu mokru odjeću kako se ne bi dodatno prehladilo.

Kako razlikovati gripu i prehladu od koronavirusa?

Ako imate temperaturu i sumnjate na koronavirus, obratite pažnju na simptome. Uz temperaturu obično se javlja i suhi kašalj, groznica, kratak dah, nekada i proljev te povraćanje, a često se osjeća i slabost u cijelom tijelu, baš kao i kod gripe.

Međutim, kihanje, glavobolja i curenje iz nosa, koji se obično javljaju kod prehlade i gripe, nisu karakteristični kod zaraze koronavirusom.

Ako simptomi potraju dulje od tjedan dana i/ili ako ste bili u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom, obratite se svom liječniku ili se javite u nadležnu COVID ambulantu.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije