Povežite se sa nama

Biznis

Najavljen projekt ‘100 najvećih u BiH’ pod sloganom ‘Moramo naprijed’

Objavljeno

-

Pod sloganom „Moramo naprijed“, danas je najavljen 33. po redu projekt „100 najvećih u BiH“, koji tradicionalno organiziraju Poslovne novine u suorganizaciji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine i bonitetnom agencijom LRC d.o.o. Sarajevo.

Direktorica projekta „100 najvećih u BiH“ Alena Ahmetspahić-Fočo je kazala da su odlučili da, bez obzira na situaciju, nastave ove godine sa realizacijom najavljenih projekata.

– Imajući u vidu dešavanja u vezi s pandemijom koronavirusa, poslovna 2019. nam se čini prilično daleka. Ipak, bilo bi nepravedno ne istaći rezultate koji su za mnoge bh. kompanije bili značajni i bolji od prethodnih. S druge strane, saznanje i spoznaja realnih poslovnih rezultata 2019. godine su neizostavni u analizama i procjeni budućih kretanja i uticaja na poslovanje kompanija i privrede u cjelini – navela je Ahmetspahić-Fočo.

Direktor Poslovnih novina i član Uprave LRC Group Emil Kučković je kazao da se postavljalo pitanje da li ima smisla projekt održati i ove godine.

– Obzirom da raspolažemo podacima iz 2019. godine, a da je 2020. krenula dovoljno turbulentno, smatram da upravo predstavljanje tih podataka treba da bude vodilja svima nama i da danas, pogotovo u ovo vrijeme, trebamo raspolagati zvaničnim, vjerodostojnim i objektivnim podacima – naveo je Kučković.

S obzirom na to da je projekt „100 najvećih u BiH“ napravljen iz više faza, napomenuo je da na mnoge od tih faza pandemija i cjelokupna ova situacija ne utiče, tako da su već uradili detaljnu analitiku svih kompanija, sa podacima objedinjenim za cijelu BiH uključujući i Brčko distrikt BiH, kampanja je već krenula.

– Predstavljamo one kompanije koje su napravile dobre poslovne rezultate, predstavljamo generalno bh. privredu onakvu kakva jeste – naveo je Kučković.

Dodao je da će ove godine u projektu „100 najvećih“ imati 270 novih kompanija i „to je ono što projektu daje tu promjenu, da se svake godine upoznajemo sa kompanijama koje imaju takve poslovne rezultate da mogu biti motivacija svima ostalima“.

– Kada su pitali da li će projekt nastaviti ove godine, kao i u životu, kao u poslu i generalno, uvijek moramo naprijed, ne smijemo stajati. Tako da će i ove godine kompletan projekat biti pod sloganom „moramo naprijed“ – zaključio je Kučković.

Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić prezentirao je preliminarne ukupne rezultate poslovanja kompanija koje su se našle na rang-listama ove godine.

Ponjegovim riječima, preliminarna rangiranja svrstala su 763 firme u različite kategorije, po izvozu, prihodu i dobiti na ljestvici 100 najvećih u BiH. Među njima 452 su iz Federacije BiH, 281 iz Republike Srpske i 30 iz Brčko distrikta BiH.

– Sve zajedno izvezle su u prošloj godini 5,65 milijardi KM, ukupan prihod je bio 30,68 milijardi KM, a i ostvarile su značajnu dobit u iznosu od 1,98 milijardi KM. U protekloj godini ove kompanije zapošljavale su više od 137 hiljada radnika – naveo je Egrlić.

Napomenuo je da najviše rangiranih kompanija dolazi iz Kantona Sarajevo – 181 i iz Banjalučke regije 162 kompanije, a slijede Tuzlanski kanton (74), Zeničko-dobojski kanton (47) i Srednjobosanski kanton (46).

Generalni direktor kompanije EuroExpress brza pošta Banja Luka, koja je pokrovitelj projekta, Marinko Tomić je napomenuo da su već petu godinu zaredom dio ove priče, a ove godine s posebnim zadovoljstvom i posebnim motivom učestvuju u ovom projektu „kako bi dali jasne signale da idemo naprijed“.

– Bio nam je cilj da damo jasan signal ove godine, a to  je ‘uvijek ispred’ kao kompanija, a moramo naprijed svi skupa – poručio je Tomić.

Direktorica LRC d.o.o Jadranka Kuljanin je kazala da je LRC i ove godine prikupio podatke od zvaničnih institucija u BiH i kroz analize osigurao uvid u poslovanje bh. tržišta.

– Kao analitički partner Poslovnih novina i ove godine omogućili smo rangiranje kompanija u kategorijama 100 najvećih. Ove godine prvi put imamo podatke za kompanije koje posluju na području Brčko distrikta BiH, čime smo konačno objedinili ekonomsku sliku BiH – navela je Kuljanin.

Imena najuspješnijih kompanija u okviru projekta “100 najvećih u BiH” bit će, kako je najavljeno, poznata u septembru kada će biti i dodijeljena priznanja na završnoj svečanosti.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Taksimetar na ivici egzistencije

Objavljeno

-

Od

Taksi prevoz u BiH radi na ivici egzistencije, tvrde taksisti i ističu da turista i dijaspore nema u BiH tokom ovog perioda, te da su to samo neki od razloga zbog čega sad u prosjeku rade na 40 odsto kapaciteta posla koji su imali prije pojave pandemije virusa korona.

Sretko Gorančić, član Taksi udruženja “Semberija” iz Bijeljine, rekao je da je taksistima posao drastično opao tokom pandemije.

“Polovinom marta i aprila je posao maltene stao: bilo je svega 10 odsto vožnji u odnosu na raniji period. Stanje u maju se malo popravilo, međutim zbog svega građani su isprepadani pa nemamo mušterija”, rekao je Gorančić za “Nezavisne”.

Kako on kaže, po njegovoj slobodnoj procjeni sad imaju 40 odsto posla od ukupnog kojeg su imali prije početka pandemije.

“Mi smo na ivici egzistencije te je pitanje šta dalje – da li odjavljivati djelatnosti, da li ostati i raditi, jer neki taksisti već odjavljuju svoje djelatnosti”, rekao je Gorančić.

Naglasio je da u ovom periodu nema dijaspore koja dolazi u BiH tokom godišnjih odmora.

“Za razliku od ranijeg perioda, nikoga više ne dovozimo i odvozimo na aerodrom. Putnici su nam oni koji imaju obavezu da rade a nemaju prevoz do posla, oni koji idu po penziju ili kod doktora i niko više. Što bi se reklo – taksijem se vozi samo onaj ko mora”, kaže Gorančić.

On je istakao da noćnih vožnji skoro da nema jer ne rade klubovi, nego lokali i to do 23 sata, pa tako nema ni mladih da se voze taksijem.

Dodao je da promjene cijene vožnje još neće biti jer, kako kaže, taksijem se vozi običan narod koji se takođe nalazi u novčanoj krizi koju je izazvala korona.

Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi”, rekao je da je obim posla drastično opao i da je ova godina za taksiste propala.

“Pojavom virusa naš posao je skroz opao. Još nema kretanja u velikoj mjeri, nema putovanja, noćni klubovi ne rade. Posla noću i nema, poslije 19 sati rijetkost je da se neko vozi taksijem”, kaže Purišić.

On je pojasnio da turista u gradu nema, ali da nema ni ljudi iz inostranstva koji su dolazili ovdje na godišnje odmore, pa je i to smanjilo broj putnika u vozilima.

“Ranije su se najviše mladi ljudi vozili taksijem, a danas su to uglavnom starije populacije – penzioneri i povremeno radnici. Mjere u taksijima se poštuju”, kaže Purišić.

U prijedorskom “Hit Taxiju” kažu da je za vrijeme policijskog časa posla bilo manje za 90 odsto u odnosu na period prije pandemije virusa korona.

“I sada je stanje loše, vozi se otprilike 30-40 odsto u odnosu na raniji period. Nema turista u gradu, ni ljudi koji inače žive u zapadnoj Evropi. Lokali nam se zatvaraju u 23 sata i do šest-sedam ujutru posla nema, rijetkost je da se zatraži vožnju u tom periodu”, kažu u “Hit Taxiju”.

Uticaj virusa korona na taksi vožnje u Tuzli je varijabilan, tvrdi Neim Husić, koji ističe da je ova kriza pogodila i ovaj sektor.

“Uticaj ovog virusa je varijabilan: danas imate jako dobar radni dan, a sutra niko ne sjedne u taksi. Petak je dan u Tuzli kada svi negdje žure i uglavnom je gužva, međutim slabo se ljudi voze taksijem, pa kao da je nedjelja za taksiste. Promet je dosta pao i mislim da neće više ništa biti isto kao ranije”, smatra Husić.

On kaže da usputnih putnika koji sjedaju u taksi više nema, nego da su ostali samo oni koji zovu po pozivu, ali u dosta manjem broju.

“Nema priliva turista u Tuzli. Stan na dan u Tuzli tokom ranijih godina nije se mogao naći, a sada je skoro sve slobodno”, kaže Husić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Korona smanjila potražnju za sezoncima iz BiH na jadranskoj obali

Objavljeno

-

Od

Potražnja za sezonskim radnicima u doba pandemije virusa korona naglo je pala, kako za BiH tako i za inostranstvo, kažu sa portala za zapošljavanje MojPosao.ba, prema čijoj je procjeni ta potražnja manja za 90 odsto u odnosu na ranije godine.

Kako kaže Nermana Ajanović Hajdarpašić sa ovog portala, imali su oglase iz domena građevinarstva, ali i ugostiteljstva za lokacije unutar BiH.

“Najtraženiji su bili sezonski građevinski radnici, kako za lokalno, tako i za inostrano tržište”, rekla je Ajanović Hajdarpašićeva.

Istakla je da su, kada su u pitanju sezonski poslovi na Jadranu, manji broj oglasa za sezonske poslove, takođe iz ugostiteljstva i građevinarstva, imali sredinom marta do početka aprila.

“Potražnja za sezonskim radnicima na Jadranu naglo je obustavljena usred mjera donesenih za prekogranična putovanja. Sa druge strane, ugostitelji koji rade na bh. dijelu Jadrana popunili su radna mjesta radnicima koji bi inače radili u Hrvatskoj, tako da nisu iskazali dodatne potrebe za sezonskim radnicima”, pojasnila je Ajanović Hajdarpašićeva.

Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, kaže da nisu primijetili nikakav zastoj u radovima u građevinarstvu, niti bilo kakav problem u radovima koji su počeli prije pandemije.

“Radovi se nastavljaju i dalje. To su planirane izgradnje, tako da tu nikakvih problema nema. U dijelu građevine gdje je formiran sindikat postoji veoma mala potreba za sezonskim radnicima, jer su to uglavnom firme koje imaju stalno zaposlene radnike, gdje se u principu samo vrši preraspodjela radnog vremena, u zavisnosti da li je to zima ili ljeto”, kaže Vrabičićeva i dodaje da ne zna kakvo je stanje u građevinskim firmama koje nisu dio sindikata.

S obzirom na cjelokupnu situaciju koja traje skoro već pola godine, kako kaže Vrabičićeva, ljudima je važno da zadrže svoj posao te pretpostavlja da je generalno u skoro svim djelatnostima došlo do smanjenja potražnje za sezonskim radnicima.

Sezonski radnici potrebni su poljoprivrednicima, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, te ističe da ove poslove u voćarstvu obično radi starija populacija i penzioneri.

“Zbog mjera koje smo imali u ranijem periodu i ograničenog kretanja ti ljudi su morali napustiti sezonske poslove. Sada se bojimo, ako bi došlo do pojačavanja nekih mjera, da bismo imali probleme u berbi. Berba nije rezidba, rezidba se može raditi cijele godine, ali berba je ograničena rokovima i bojim se da ćemo tu imati problema, mada imamo dobro interesovanje sezonaca, bar putem telefona”, rekao je Dojčinović.

Kaže da postoji dosta ljudi koji su se zbog gubitka posla vratili iz inostranstva te on računa da će mnogi od tih ljudi prihvatiti sezonske poslove tokom berbe.

“Računamo na njihovu podršku, ali ostalo je dosta radnika i kod nas bez posla, imamo i umanjen rod, pa računamo da ćemo uspjeti završiti berbu u optimalnom roku”, rekao je Dojčinović i dodao da berbe kruške traje od od 5. do 15. avgusta, a puna berba jabuka od 15. septembra do prvog novembra. On kaže da mladih ljudi u sezonskim poslovima u voćnjacima i poljoprivredi skoro da nema te dodaje da je satnica sezoncima četiri KM.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije