Povežite se sa nama

Biznis

Na Sarajevskoj berzi promet 4.959.581,60 KM!

Objavljeno

-

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) danas je ostvaren promet od 4.959.581,60 KM, a u sklopu 13 transakcija prometovano je 507.010 vrijednosnih papira.

Svi indeksi SASE su na današenjm trgovanju ponovo bili u zelenoj teritoriji. Najveći porast ostvario je BIFX sa plusom od 0,53 posto na 936,36 indeksna poena.

Rast od 0,40 posto zabilježen je kod indeksa SASX-10 (vrijednost na kraju dana: 751,53 indeksna poena). Slijedi SASX-BBI sa plusom od 0,26 posto (na 9.908,21 poena), te SASX-30 sa 0,09 posto porasta na 1.264,90 poena.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 2.969.121,60 KM, a u okviru sedam transakcija prometovano je 454.000 dionica ZIF-a Herbos fond d.d. Mostar (HRBFRK2).

Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo u iznosu 49.440 KM. Na Kotaciji obveznica nije bilo ostvarene trgovine.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 1.656.800 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je 43.600 dionica emitenta Energonova d.d. Sarajevo.

Na Slobodnom tržištu – ST2 promet je iznosio 284.220 KM. U fokusu investitora na tom tržišnom subsegmentu bile su dionice emitenta Unioninvestplastika d.d. Sarajevo, a protrgovano je 6.000 dionica.

Na Slobodnom tržištu ST3 kao i na subsegmentu za emitente u postupku stečaja nije bilo trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti na današnjem trgovanju zabilježile su dionice emitenta ZIF Herbos fond d.d. Mostar od 2,99 posto na 6,54 KM po dionici, dok pad vrijednosti nije zabilježen, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Pozitivna priča: Budućnost je u tradicionalnim kulturama voća

Objavljeno

-

Od

Dragan Stanar iz Oštre Luke je od 2014. godine u slobodnom vremenu na plantažama površine preko 7 hektara zasadio orahe i lješnjake različitih sorti.

Na tih 7 hektara zasadio je orahe bugarske i američke sorte, dok je na 8 duluma zasadio lješnjake talijanske sorte.

Za Anadolu Agency je izjavio da je na ideju o uzgoju oraha i lješnjaka došao krčeči i uređujući djedovo zapušteno imanje na kojem ih je i zasadio.

Pozitivna priča: Budućnost je u tradicionalnim kulturama voća

“Razmišljajući kada se već uradi prostor što da zasaditi da ne bude prostor prazan došao sam na ideju da to bude orah, kasnije i lješnjak. Nisam znao puno oko toga pa sam krenuo čitati, proučavati. Ovdje, nažalost, ne postoje neka iskustva ljudi da se bave tim poslom i da imaju neka iskustva da mi mogu prenijeti, da mi mogu dati savjet ili sugestiju, već sam tako, koliko sam umio i znao snaći se, u literaturi da pročitam i pokupim što više, krenuo sam i prva parcela je ova na kojoj se sada nalazimo”, rekao je Stanar i napomenuo da orah i lješnjak također zahtijevaju veliku zaštitu na početku vegetacije, te da su i njima mrazevi i niske temperature, koje su bile čak i u travnju, najveći problem.

S ovogodišnjom sadnjom 1.000 sadnica oraha završio je proces sadnje i rekao da će se ubuduće posvetiti njihovom, kao i uzgoju lješnjaka.

Pozitivna priča: Budućnost je u tradicionalnim kulturama voća

Za uzgoj oraha i lješnjaka odlučio se jer su tradicionalno voće na ovim prostorima, dok ima ljudi koji, prateći i medije i čitajući o svemu, zalutaju pa odu ka nekim kulturama koje nisu specifične za naše područje.

“To su obično sadnice koje su skupe, tu prvenstveno mislim na aroniju, na nekakve plantaže svega i svačega, na farme činčila, puževa itd. To su naprosto stvari kojima ljudi ovdje ne trebaju pridati pozornost  već se posvetiti kulturama koje su ovdje tradicionalne i koje imaju tržište i koje na ovom našem geografskom i klimatskom podneblju imaju budućnost”, kazao je Stanar.

Rekao je da posao oko uzgoja oraha i lješnjaka obavlja s puno ljubavi, a ne iz ekonomskih razloga. Svjestan je, kazao je, da će uzgoj oraha i lješnjaka jednog dana donijeti ekonomsku korist, ali da za tim neće žuriti jer, za razliku od ostalog voća, orah i lješnjak imaju svoju ambalažu koja ih štiti što mu omogućava da ih na tržište plasira kad njihova cijena bude interesantna.

Pozitivna priča: Budućnost je u tradicionalnim kulturama voća

Stanar je, inače, diplomirani inženjer rudarstva i više godina obnaša funkciju načelnika općine Oštra Luka, ali je naglasio da će, bez obzira čime se u budućnosti bude bavio, voditi računa da plantaže oraha i lješnjaka ostanu na zavidnoj razini.

Najveću pomoć ima od dvojice sinova od 15 i 17 godina pri košenju trave, a Stanar se nada da će i oni za koju godinu zavoljeti ovaj posao i još više mu pomagati. Najčešći gosti na plantažama su vjeverice, za koje Stanar u šali kaže da imaju sklopljen sporazum, tako da od njihove posjete nema velike štete.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Strana narandža jeftinija od domaće jabuke

Objavljeno

-

Od

U prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.054 tone više citrusa nego u istom periodu prošle godine, a razlog povećanom uvozu je, kako tvrde domaći voćari, visoka cijena domaćeg voća, zbog koje se kupci plićeg džepa radije odlučuju da kupuju i konzumiraju citruse.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je vrijednosno 7,7 miliona KM više citursa nego u istom periodu prošle godine.

“U prvih pet mjeseci ove godine uvezen je 27.918.497,01 kilogram u vrijednosti od 27.545.598,96 KM, dok je u prošloj godini u istom periodu uvezeno 26.863.842,26 kilograma u vrijednosti od 19.818.215,09 KM”, kažu u UIO BiH za “Nezavisne”.

Kako pokazuju podaci UIO BiH, najviše ovog voća je uvezeno iz Turske, Španije, Grčke, Egipta i Italije.

“Od početka godine do maja iz Turske je uvezeno 11.104.340,50 kilograma u vrijednosti 10,445,983.06 KM, zatim iz Španije 5.011.200,29 kilograma u vrijednosti 7.508.425,08 KM. Iz Grčke je uvezeno 8.031.009 kilograma vrijednosti 5.003.975,82 KM”, pokazuju podaci UIO BiH.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, smatra da pandemija virusa korona nije uzrokovala povećanje potrošnje citrusa kod naših građana, već da su to isključivo cijene ovog voća, koje su dosta povoljnije od cijena domaćeg voća.

“Primijetili smo da je sve južno voće dosta jeftinije od domaćeg voća, poput domaće jabuke, koja je izuzetno skupa. Dosta je jeftinije južno voće i ono bolje ide, to je najviše uticalo i na sve veći uvoz”, smatra Dojčinović.

On je pojasnio da je južno voće pri uvozu dosta skuplje nego što je to bilo prošle godine, ali da je i naše domaće voće skuplje dva puta u trgovinama nego što je to bilo prošle godine.

“Domaća jabuka je sada između dvije i tri marke, lani je bila znatno jeftinija. Građani više kupuju južno voće, jer je jeftinije, više je traženo i ono bolje ide”, kaže Dojčinović.

On je istakao da bi trgovci takođe trebalo da snize marže na domaće voće, jer cijene otkupa od proizvođača nisu toliko visoke, kao što je to slučaj u trgovinama.

“Imamo danas jabuke koje su skoro tri KM, a kruške skoro pet KM, to nije korektno ni prema proizvođačima od strane trgovaca, a nije korektno ni prema krajnjem potrošaču, odnosno kupcu”, smatra Dojčinović.

Kako kaže Dojčinović, u zavisnosti odakle narandže dolaze, one se mogu naći po 1,5 KM, 1,60 KM, 1,80 KM te sve zavisi od njihove vrste.

“Narandži ima i po tri KM, ali su to uglavnom španske narandže, koje su i najskuplje”, rekao je Dojčinović.

On je napomenuo da bi se smanjivanjem marže na domaće voće smanjila i njegova konačna cijena te da bi to moglo potisnuti na neki način južno voće.

Dodao je da poruke građanima da kupuju domaće ne vrijede ako je cijena domaćeg proizvoda viša od cijene uvoznog voća, jer je krajnjem kupcu najbitnija cijena.

Dragan Pavlović, potpredsjednik Seljačkog saveza FBiH, kaže da ga ne iznenađuje veliki uvoz citrusa, jer takve proizvodnje u BiH skoro da nema.

“Naša proizvodnja domaćeg voća je iz godine u godinu, nažalost, manja, zbog toga je uvoz voća sve veći i veći kod nas pa tako i uvoz citrusa. Mi citruse proizvodimo u minimalnim količinama, nema velike proizvodnje, pa to moramo uvoziti. Međutim, veći problem od toga je što uvozimo i voće koje mi proizvodimo u velikoj mjeri”, rekao je Pavlović.

Dodaje da naši građani, ako već kupuju voće, radije kupe jeftiniju narandžu, nego skuplju jabuku, jer sve gledaju prema džepu.

On smatra da građani u BiH nemaju ni taj naboj prema državi, ni naviku da toliko kupuju domaće kao zapadni narodi, koji kupuju domaće, pa makar ono bilo i skuplje nego uvozni proizvodi.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije