Connect with us

Vijesti

Na Izetbegovićev poziv da se ogradi od Vulina, Vučić pronašao krivce u BiH

Objavljeno

na

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom današnje posjete mjestu Despotovac u toj zemlji komentarisao i izjavu Bakira Izetbegovića (SDA) o “srpskom svetu” Aleksandra Vulina, kazavši da na taj način Izetbegović proizvodi nestabilnost u regionu.

Naime, ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin je na stranačkom skupu održao govor u kojem je kazao da je “zadatak ove generacije srpskih političara da stvore ‘srpski svet'”. Glasni i kontroverzni Vulin je ovakvo nešto izjavio očigledno za unutrašnje političke potrebe u Srbiji i okupljanje naroda oko ideje srpstva pred izbore, no udica je svakako dobro poslužila i u BiH.

Vrlo brzo su se nanizale reakcije bh. političara, koji jednostavno ne mogu da ignorišu priče politički i diplomatski nebitnog ministra iz Srbije. Uslijedile su reakcije Denisa Zvizdića, Bisere Turković i drugih, no Vučić to pobija uobičajenim odgovorom, a to je da “Srbiju interesuju isključivo njene granice”.

Nakon toga Izetbegović još jednom poziva Vučića da se jasno ogradi od Vulinovih izjava, kazavši jučer nakon dženaze žrtvama u Prijedoru da je “ideja ‘srpskog sveta’ drugo ime za ‘Veliku Srbiju'”.

Komentarišući tu izjavu, predsjednik Srbije je rekao da nije neko ko želi zapušiti usta bilo kome i da nije njegovo da ušutka Vulina.

“To može da radi Bakir Izetbegović ili neko drugi”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije ignoriše činjenicu da poruke poput one Vulinove upravo služe toj svrsi i optužuje one koji reaguju, a ne kritikuje onog koji je to prvi izgovorio, vjerovatno uz prešutnu saglasnost njega samog.

Nakon toga Vučić zaključuje da političari iz BiH namjerno reaguju na Vulina kako bi imali izgovor za prozivanje Srbije za proizvodnju nestabilnosti u regionu.

“Oni to rade namjerno da bi govorili kako mi proizvodimo nestabilnost, iako su oni ti koji proizvode nestabilnost, jer suprotno Dejtonu svakog dana govore o ukidanju Republike srpske, a da ne pričam o pravima našeg naroda u drugim zemljama regiona”, istakao je Vučić.

Klix

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije