Connect with us

Vijesti

NA IZBORIMA SU DOBILI UKUPNO 12365 GLASOVA: Pogledajte imena kalesijskih vijećnika koji nisu dozvolili da se poništi sramna Odluka o povećanju paušala!

Objavljeno

na

Održana je dugo očekivana 6. redovna sjednica Općinskog vijeća Kalesija.

Iako su građani iskazali javno nezadovoljstvo zbog  povećanja vijećničkih paušala i povodom toga ponovo organizovali proteste, vijećnička većina je ostaladosljedna u svom naumu – nisu prihvatali vraćanje vijećničkih paušala na staro!

Prvo je odbijena inicijativa da se paušali vrate na staru vrijednost (350 KM). Inicijativu je podnio Mujo Mujkić (NiP) u ime kluba vijećnika, a zatim je vijećnička većina odbila prijedlog da se u dnevni red sjednice uvrsti Odluka o stavljanju van snage Odluke o povećanju paušala ili smanjenju paušala sa 650 na 350 KM i dnevnica sa 100 na 50 KM.

BH portal otkriva koji su vijećnici i na koji način glasali o ovom prijedlogu:

Vijećnici (njih 7) koji su glasali za uvrštavanje u dnevni red Odluke o smanjenju paušala su:

  • Hasad Imamović (SBB),
  • Admir Karić (NIP),
  • Mujo Mujkić (NIP),
  • Fadil Alić (SDA),
  • Hasan Ramić (SDA),
  • Nedžad Bukvar (SDP) i
  • Hasan Paščanović (SDA).

Vijećnici (16) koji bili suzdržani (u ovom slučaju termin “sudržan” se u potpunosti može smatrati kao termin “protiv”, suzdržanost je samo još jedno ruganje građanima) prilikom izjašnjavanja o prijedlogu da se u dnevni red uvrsti Odluka o stavljanju van snage Odluke o povećanju paušala ili samnjenju paušala i dnevnica su:

  • Mehmed Imamović (SBB),

  • Edis Mujanović (SBB),

  • Fahzeta Valjevac (SDA),

  • Edin Majdančić (SDA),

  • Mehmed Hodžić (SDA),

  • Mujo Kadić (NBL),

  • Mensur Hukić (NBL),

  • Jasmin Smajić (NBL),

  • Huso Atlagić (NBL – zamijenio Edisa Mešića koji je podnio ostavku),

  • Ferid Hodžić (PDA),

  • Galib Softić (SDP).

  • Jasmin Osmančević (SD),

  • Faruk Džafić (SD),

  • Ramiz Baručić (samostalni vijećnik – izabran kao kandidat SBiH, vodio se i kao član NBL),

  • Damir Džafić (samostalni vijećnik – izabran kao kandidat NBL) i

  • Mirsad Omerović (BOSS – predstavnik nacionalnih manjina u OV).

Četiri vijećnika nisu bila prisutna tokom glasanja (nisu došli na sjednicu): Fetah Hujdur (PDA), Enes Idrizović (samostalni vijećnik – izabran kao kandidat NBL-a), Armin Karić (SDP) i Nermin Živčić (SDP).

Dakle, 16 vijećnika se propisno narugalo građanima – onima koji su ih birali odnosno onima koji su im poklonili svoje povjerenje.

16 vijećnika koji su se usprotivili vraćanju paušala na staro osvojilo je ukupno 12365 glasova na proteklim izborima!

Pojedinačno to izgleda ovako:

  • Damir Džafić – 1426 glasova

  • Jasmin Smajić – 1164 glasa

  • Mensur Hukić – 1131 glas

  • Mujo Kadić – 1105 glasova

  • Fahzeta Valjevac – 1021 glas

  • Edin Majdančić – 963 glasa

  • Mehmed Hodžić – 911  glasova

  • Edis Mujanović – 754 glasa

  • Galib Softić – 574 glasa

  • Mehmed Imamović – 501 glas

  • Jasmin Osmančević – 493 glasa

  • Ramiz Baručić – 466 glasova

  • Faruk Džafić – 437 glasova

  • Ferid Hodžić – 350 glasova

  • Huso Atlagić – 949 glasova

  • Mirsad Omerović – 120 glasova

 

I tako, 12365 glasova je prodato. Prodati su građani – birači za “siću”. Ovih 16 vijećnika je prodalo svoj obraz. Njih 17 se “pravo” narugalo građanima…

Ja lijepa vakta za onog ko obraza nema“, napisa jednom Meša Selimović…

 

E.A/BH portal

Oglašavanje

Vijesti

BHRT za 200 KM prodaje Yugu, za 300 kamion bez dokumenata

Objavljeno

na

Od

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) objavila je javni poziv za prodaju rashodovanih vozila ove medijske kuće. Javna prodaja bit će održana 27. oktobra u zgradi RTV doma u Sarajevu.

Između ostalog, državna televizija prodaje više Lada Niva po početnim cijenama od 300 do 1.300. KM, pri čemu najjeftinijoj nedostaje motor.

U ponudi je i više Ford i Volkswagen kombija po cijeni od 1.500 do 2.000 maraka.

Lista vozila koja su u ponudi

Osim putničkih i terenskih, BHRT prodaje i jedno specijalo TV vozilo, kamion Mercedes iz 1982. godine bez dokumenata, po cijeni od 300 KM.

Ljubitelji rariteta imaju priliku od državne televizije kupiti i Zastavin automobil Yugo po cijeni od samo 200 maraka.

U početne cijene nije uračunat PDV.

 

Klix

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 18 godina preminuo je prvi predsjednik BiH Alija Izetbegović

Objavljeno

na

Od

Prošlo je 18 godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama.

U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”.

Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). Godinu nakon njegove smrti, 2004., objavljena su sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najutjecajniji španski list, madridski “El Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami saučešća su pristigli iz oko 100 zemalja.

Nastavite čitati

Najčitanije