Connect with us

Vijesti

Na današnji dan prije 13 godina uhapšen je Radovan Karadžić

Objavljeno

na

Na današnji dan prije 13 godina u Srbiji je uhapšen tada najtraženiji bjegunac u Evropi ratni zločinac Radovan Karadžić.

Karadžić je 12 godina bio bjegunac, ali je u svom skrivanju imao pomoć određenih osoba i struktura kako s područja entiteta RS, tako i u Srbiji. Posljednji put prije nego je “nestao” viđen je 1996. u Han Pijesku.U bjekstvu u Srbiji izgradio je svoj svijet, predstavljao se kao Dragan David Dabić te se bavio alternativnom medicinom, držao predavanja, prodavao hamajlije i slično. Uz izmijenjeni imidž, s dugom bradom i kosom kretao se slobodno i nije bježao od javnosti.

Sigurnosne službe Srbije pratile su Radovana Karadžića od novembra 2007. godine, ali je on, zbog opstrukcija u istrazi, uhapšen tek osam mjeseci kasnije.

Karadžić je uhapšen u beogradskom gradskom autobusu na liniji 73, a agenti su tvrdili da se spremao na bjekstvo.

Bivši tužilac Vladimir Vukčević je nakon hapšenja prepričao kako se Karadžić ponašao nakon privođenja.

“Karadžić je nudio svoja parapsihološka znanja da pomogne svima… Možete zamisliti čovjeka koji pribrano nudi svoje parapsihološke usluge, da bi se ujutro ošišao i vi ste vidjeli starog Radovana Karadžića, prešao na ijekavicu, nevjerovatno…”, kazao je Vukčević.

Suđenje ovom krvniku je počelo u oktobru 2009. U proljeće 2019. osuđen je na doživotni zatvor.

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije