fbpx
BiH

Mnogi u BiH se teško odriču oružja

Za ne daj Bože. Ovim riječima sugovornik Radija Slobodna Evropa objašnjava zbog čega je ilegalno zadržao pušku nakon ratnih devedesetih u Bosni i Hercegovini.

Muškarac nadimka Pero (puni identitet poznat redakciji) posjeduje pušku M-48, poznatu i kao “tandžara”.

Bila je to jedna od “najpopularnijih” pušaka tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas se koristi kao lovačka puška.

Ilegalno oružje smatra se jednim od glavnih sigurnosnih problema u Bosni i Hercegovini, a uglavnom potječe iz posljednjeg rata.

Službena procjena o količini ilegalnog naoružanja u Bosni i Hercegovini ne postoji.
Pero tvrdi da je pušku pronašao tokom vojne operacije u selu nadomak Mrkonjić Grada, na sjeverozapadu zemlje. Zajedno sa sto komada metaka, krije je u jednoj napuštenoj kući.

“To je ratni plijen. Čuvam je, jer su i drugi naoružani i spremni. Nije to baš neka puška, ali mi je draga”, kaže za RSE.

Policija u BiH je u proteklim godinama pozivala građane da, bez sankcija, predaju neregistrirano oružje.

Od 2016. do 2020. uništeno je više od 21.100 komada malog oružja i lakog naoružanja. Prema dostupnim podacima, u 2021. godini oduzeto je 1.396 komada oružja i više od 14 hiljada komada municije.

Bosna i Hercegovina nema državni zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije. Ova oblast uređena je sa ukupno 12 zakona – na nivou entiteta Republika Srpska, deset kantona u Federaciji BiH te u Brčko Distriktu.

Zakoni nisu u potpunosti ujednačeni, ali svi zabranjuju posjedovanje vojnog oružja, dok je za ostalo neophodna dozvola policije.

Za dobijanje dozvola potrebno je proći provjere, navesti razloge korištenja oružja, te potvrdu o nekažnjavanju. Zakoni u pojednim područjima, također, predviđaju obuku za upotrebu oružja.

Kazna za nelegalno posjedovanje oružja iznosi do tri godine zatvora, a previđene su i novčane kazne.

Ilegalno oružje u krivičnim djelima

Zemlje bivše Jugoslavije zasićene su oružjem iz rata devedesetih godina prošlog stoljeća, pokazala su istraživanja međunarodnih organizacija proteklih godina.
Prema procjenama Europola iz 2018. godine, u zemljama Zapadnog Balkana cirkuliralo je više od tri miliona komada ilegalnog oružja.

Istraživanje UNDP-a iz 2010. navelo je da se radi o oko 750.000 komada. Organizacija “Small Arms Survey”, sa sjedištem u Ženevi, objavila je 2018. izvještaj prema kojem BiH ima 820 hiljada komada neprijavljenog oružja.

To oružje upotrebljava se u većini kaznenih djela, kao što su ubistva, pljačke i nasilje u porodici, pokazuju policijski izvještaji.

Potvrđuje to i nedavno hapšenje muškarca u Banjaluci, koji je pištoljem prijetio sugrađaninu. Za posjedovanje pištolja osumnjičeni nije imao dozvolu od policije.

Jedan od najtragičnih primjera je ubistvo devetogodišnjeg dječaka u Foči. Dječak je u novembru 2021. godine ubijen hicima iz puške, a policija je saopćila da napadač nije imao dozvolu za oružje.

Dostupni podaci pokazuju da je u 2021., u BiH zabilježeno 567 incidenata u vezi sa oružjem, a 28 je imalo smrtni ishod.

Oružje iz BiH je, također, posljednjih godina korišteno i u obračunima i pljačkama širom Evrope.

Skriveno oružje

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić ocjenjuje za RSE da država BiH nije poduzela značajnije mjere za rješavanje ovog problema.

Na skrivenim lokacijama se, kako kaže, i dalje nalaze poluatomatske puške, mitraljezi, pa čak i protuavionsko naoružanje.

“Stalna politička previranja i nesigurnost, pogotovo kod ljudi koji su proživjeli strahote rata, ostavljaju pomisao da nije loše imati u kući neko oružje”, ističe on.

Kao jedan od ključnih problema navodi nepostojanje državnog ministarstva unutrašnjih poslova, te podijeljene nadležnosti između dva entiteta, deset kantona i Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice u BiH.

Koliko ima legalnog oružja?

U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini bilo registrirano oko 324.000 komada različitog oružja, podaci su državnog Koordinacijskog odbora za malo oružje i lako naoružanje.

Članovi Odbora nisu bili dostupni za razgovor za RSE o dosadašnjim rezultatima u rješavanju problema ilegalnog oružja i trenutnom stanju u toj oblasti.

U bh. entitetu Federacija BiH naoružano je oko 195.000 građana, a u Republici Srpskoj nešto više od 125.000 osoba. Preostale dozvole izdane su na području Brčko Distrikta, zasebne administrativne jedinice u BiH.

Već 20-ak godina dozvolu za posjedovanje oružja ima 47-godišnjak, čiji je identitet poznat redakciji RSE.

On tvrdi da posjeduje pištolj “Crvena zastava M88” koji drži u stanu, u zaključanom sefu. Razlog je, kaže, jer želi osigurati osobnu zaštitu i sigurnost svojoj porodici.

“Obučen sam za upotrebu i treniram ciljanje. Ovisno o situaciji, nosim ga sa sobom u futroli ispod ramena sa dva okvira. Kad idem u planinu ili šetnju po prirodi, nosim ga također za zaštitu”, ističe on za RSE.

Pištolji i puške u oglasima

Oružje je proteklih godina bilo lako dostupno i moglo se kupiti putem oglasa na internetu. Trgovci u oglasima često nisu navodili da kupac mora imati dozvolu za posjedovanje oružja.

Pooštravanjem zakonske regulative, broj online oglasa za prodaju oružja u BiH znatno je smanjen.

Pištolje i puške, uglavnom, prodaju trgovine koje su ovlaštene za to, a nekoliko pojedinačnih oglašivača, koje je RSE kontaktirao, tvrdi da prodaju u skladu sa zakonom.

“Naravno da ne bih prodavao bez dozvole, zabranjeno je i objaviti takav oglas. To se nekada moglo, a ovi novi sajtovi direktno podliježu kontroli”, kaže za RSE jedna od oglašivača.

Tvrdi da se bavi streljaštvom, te prodaje pušku M-48, po cijeni od 1.550 maraka (oko 790 eura).

“Rijetkost je da ljudi danas traže oružje bez dozvole. Ljudi to rade nekim svojim kanalima i ne može se to lako pronaći”, ističe on.

Drugi prodavač kojeg je RSE kontaktirao, također, tvrdi da je prodaja ilegalnog oružja na zvaničnim platformama na internetu sada nemoguća.

On je objavio oglas o prodaji tri puške, koje su koštale između 1.560 i 1.760 maraka (oko 800 eura).

Oglas za prodaju oružja u BiH

Oglas za prodaju oružja u BiH

Ovaj oglašivač za RSE kaže da je prodavao “sportsko oružje koje pripada njegovom streljačkom klubu”.

“Sve puške u nekoj istoriji prvenstveno su napravljene za vojsku. Mi smo to kupili u prodavnicama”, kaže on.

U oglasima na internetu mogu se pronaći i puške kao što su “Hackler G3”, borbena puška koja je razvijena 1950-ih godina prošlog stoljeća.

Oglas za prodaju heklera u BiH

Oglas za prodaju heklera u BiH

Prema podacima iz oglasa, pušku prodaje oglašivač iz Srbije, po cijeni od oko 2.930 maraka (oko 1.500 eura). Prodavač nije odgovarao na upit RSE za razgovor o tome da li je prodaja ove puške dozvoljena i kome je namijenjena.

Otkup oružja kao rješenje

Eksperti upozoravaju da se ilegalno oružje iz rata u BiH danas često prepravlja u lovačko, za koje je moguće dobiti dozvolu.

Damir Alagić, advokat koji se bavi pitanjima sigurnosti, tvrdi da su zakoni o oružju u BiH represivni, ali da se građani zbog straha teško odriču oružja.

“Kad neko paradira sa dvije hiljade ljudi, sa dugim cijevima, zar očekujete da će oni drugi predati oružje. Usadili su taj strah od rata u građane i niko neće da preda ništa”, kaže on.

Rješenje vidi u organiziranom otkupu ilegalnog oružja, što bi, kako kaže, financijski podržala i EU u koju se krijumčari ilegalno naoružanje sa Zapadnog Balkana.

“Jedini način je da se za pušku koja, recimo, košta na crnom tržištu 700 maraka ponudi 1.500 maraka. Da se kaže, donesite pištolj i dobit ćete novac. Time bi se oružje moglo izmjestiti od onih koji ga po zakonu ne smiju imati”, ističe Alagić za RSE.

Krijumčarenje oružja

Bosna i Hercegovina je usvojila Strategiju za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, koja važi do 2024. godine. U tom dokumentu ukazano je na osnovne izazove, s fokusom na nedozvoljeno držanje oružja.

BiH je detektirana i kao jedna od ključnih država za krijumčarenje oružja u zemlje Evrope, pokazalo je istraživanje Globalne inicijativa protiv međunarodnog organizovanog kriminala.

Radi se uglavnom o oružju iz posljednjeg rata u bivšoj Jugoslaviji ili ukradenom oružju od oružanih snaga nakon okončanja sukoba, navodi Inicijativa.

Kako se ističe, većina tog oružja je sakrivena u kućama ljudi, dostupna na crnom tržištu ili u posjedu kriminalaca.

Prema podacima ove organizacije, prosječna cijena oružja na crnom tržištu u zemljama Zapadnog Balkana kreće se od deset eura za ručnu bombu do 400 eura za pištolj.

Poluautomatske puške koštaju između 150 i 300 eura, dok su automatske puške do 400 eura. Eksploziv se također može naći i na crnom tržištu, a košta do 4.000 eura po kilogramu.

Nekoliko Europolovih izvještaja objavljenih proteklih godina potvrđuju da je Zapadni Balkan jedna od glavnih regija preko kojih se organizira trgovina oružjem za zemlje EU.

Upozoreno je, također, da sa Balkana potječe oružje upotrijebljeno u pojedinim terorističkim napadima u EU.

Sigurnosni ekspert Safet Mušić kaže za RSE da, iako je smanjena ilegalna prodaja u BiH, problem i dalje predstavlja krijumčarenje van zemlje.

Kako kaže, najveće količine oružja iz BiH odlaze za Francusku i Njemačku. Oružje sa područja zapadnog Balkana pronađeno je prije četiri godine i u Švedskoj.

“Većina oružja iz BiH ide preko Hrvatske, Slovenije i dalje prema drugim državama EU. Zadnjih godina ilegalno oružje šalje se i rastavljeno brzom poštom, a ostaje i tradicionalni način da ga nose putnici u autobusima, kamionima ili automobilima”, ističe on.

Koliko ljudi je procesuirano?

U BiH je u 2021. godini izdano 317 naloga za provođenjem istrage zbog nezakonite proizvodnje, posjedovanja i krijumčarenjma oružja. Istragom je bilo obuhvaćeno 340 osumnjičenih.

U istoj godini osuđeno je više od 230 osoba, izrečene su 23 zatvorske, 32 novčane i 168 uvjetnih kazni.

Među osuđenima je i Dalibor Mačak. Njemu je zbog krijumčarenja oružja iz BiH u Austriju, Sud BiH u novembru 2021. izrekao kaznu od osam godina zatvora.

U BiH je u 2021. godini došlo i do porasta incidenata povezanih s oružjem koji su rezultirali smrtnim slučajem i ranjavanjima.

Izvor

Oznake: BiH

Vezani članci

Vijesti