Connect with us

Biznis

Mlijeko iz Gradačca u Srbiju ne može zbog greške mašine u procesu prerade

Objavljeno

na

Krajem prošle sedmice zabranjen je izvoz mlijeka robne marke Pilos i mliječnih prerađevina bh. proizvođača Mliječna industrija MI99 iz Gradačca u Srbiju, zbog neodgovarajućeg kvaliteta, odnosno neusklađenosti onoga što piše na deklaraciji i samog proizvoda.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju od Srbije, ali nam je proslijeđeno saopštenje koje je Ministarstvo poljoprivrede Srbije uputilo našem Uredu za veterinarstvo, gdje stoji da nam zabranjuju izvoz u ovu zemlju. Trenutno poduzimamo sve neophodne mjere kako bismo utvrdili da je ono što se desilo samo sistemska greška. Naime, kod nas je proizvodnja zatvorenog tipa i automatska, međutim, desilo nam se da je prilikom izlaza mlijeka iz tanka nivo mlijeka bio nizak i senzor nije prepoznao da je mlijeko još uvijek u tanku pa je pustio vodu u njega, odnosno stavio da mašina ide na ispiranje, i onda smo došli do ovog problema”, kazala je za Klix.ba Indira Omeragić, direktorica mljekare MI99.

S obzirom na to da je proces mašinski, operater, kaže Omeragić, nije mogao uočiti problem, jer mu je pokazivalo da je sve u redu. Mljekara ima analizu tog mlijeka, kao i granična veterinarska inspekcija Srbije, koja je pokazala da je sve u redu, što je potvrdio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, koji je kazao kako ne postoji ništa štetno po zdravlje u tom mlijeku, već da je problem samo što deklaracija ne odgovara sadržaju.

“Na telefonskoj smo vezi s kupcima od samog početka i oni će i dalje nastaviti kupovati mlijeko od nas, samo dok se ovaj problem riješi. Ja snosim odgovornost za ovo što se desilo, ali greške se dešavaju, to nije razlog da se potpuno zabrani izvoz. Mi još čekamo nalaz njihove inspekcije, bili su kod nas u objektu, pregledali su sve te se nadamo pozitivnom odgovoru”, istakla je Omeragić.

MI99 je prošle godine izvezao više od deset miliona litara mlijeka u Srbiju, a ukoliko zabrana izvoza potraje, to bi im donijelo veliku šetu.

“Dok se zabrana ne ukine, stojimo, ne izvozimo i to je već sada velika šteta za nas. Mi ćemo to mlijeko preraditi i preusmjeriti na neko drugi tržište, ali u tom periodu će srbijansko tržište biti bez naših proizvoda. Mi sarađujemo s Lidlom u Srbiji, a poznato je da je teško dobiti njihovo povjerenje. To su ogromne procedure i kontrole, što znači da ne bismo uspjeli s njima dogovoriti saradnju da naši proizvodi nisu stvarno kvalitetni”, poručila je Omeragić te istakla kako se nada da će problem biti riješen u narednih nekoliko dana.

Klix

Oglašavanje

Biznis

Privrednici u Federaciji BiH će morati kupovati nove fiskalne kase

Objavljeno

na

Od

Zakon o fiskalnim sistemima, kojim je bila predviđena obaveza da privrednici moraju nabaviti nove fiskalne uređaje, u oktobru 2020. godine nije prošao Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali je ipak prije nekoliko dana on objavljen u Službenim novinama.

Naime, većina federalnih zastupnika tada je odbila prijedlog jer su smatrali da su ovo nepotrebni troškovi za privrednike te da Federacija BiH treba ići u reformu u pravcu softverskih modula i fisklizacija kao Republika Hrvatska i kao što je to započeo drugi entitet, kroz koju bi se omogućila bolja kontrola, ali bi se izbacila obaveza kupovine uređaja.

Međutim iako je u Parlamentu odbijen zakon, federalna ministrica finansija Jelka Milićević donijela je pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih sistema u FBiH koji je objavljen 17. septembra u Službenim novinama.

“Nakon što je Parlament FBiH odbio zakon i uvođenje novih troškova privrednicima, sada je ministrica Milićević sama naredila da privrednici moraju kupiti nove uređaje za fiskalne kase što će im napraviti bespotrebne milionske troškove”, kazao je zastupnik u Parlamentu FBiH Irfan Čengić.

Dinamika zamjene fiskalnih kasaDinamika zamjene fiskalnih kasa

Prema procjenama Vlade FBiH, do 14. 5. 2020.godine bilo je 83.547 fiskalnih uređaja čiji procijenjeni trošak zamjene prelazi 60 miliona KM.

“Isti efekat se može dobiti prelaskom na softversku fiskalizaciju na koju je Hrvatska već prešla, a koju u reformi trenutno provodi i Republika Srpska. Međutim, takav vid fiskalizacije ne odgovara ministrici i kompanijama koje zarađuju od prodaje uređaja. Jedini vitalni nacionalni interes ministara HDZ-a je uzimanje novca od građana FBiH. Nakon što se godinama nezakonitim eko testom uzelo preko 60 miliona KM od građana, sada će se uzeti i desetine miliona KM od privrednika potpuno bespotrebno. Taj novac ne ide u Budžet FBiH već privatnim kompanijama, koje su iz Hercegovine i bliske su čelnicima HDZ-a. Očigledno je da je ministrica, nakon što je Parlament FBiH odbio njen zakon i dao jasne smjernice da se krene u softversku fiskalizaciju, pronašla način kako da ipak natjera privrednike da ponovo kupe nove uređaje”, zaključio Čengić, koji se protivio donošenju ovog zakona.

Pojasnio je Čengić i princip na kojem funkcioniše softverska fiskalizacija te kazao kako to znači da privrednicima ne treba kasa, nego da trebaju kupiti softver, zatim bi sa vlastitog mobitela mogli ući u taj program i izdavati račune, što bi za njih bilo mnogo jeftinije, trajnije i efikasnije rješenje.

Rok za zamjenu kasa, kako je kazao Čengić, zavisi od toga kada je privredni subjekat fiskalizovan, ‘tako da će oni koji su se tek sad fiskalizovali za tri godine morati kupiti nove kase’.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mladih sve manje, starih sve više: BiH bi do 2040. godine mogla ostati bez 420.000 radnika

Objavljeno

na

Od

Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine naći će se sljedeće sedmice pred zastupnicima Parlamenta FBiH. U ovom dokumentu iznijet je podatak da bi Bosna i Hercegovina mogla ostati bez 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine.

Analizirajući demografsku sliku, u dokumentu se navodi procjena da u BiH živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, pri čemu – prema podatku iz 2019. godine 2,2 miliona u Federaciji.Konstatira se da je tokom protekle dvije decenije došlo do značajnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva zemlje i da će se taj trend vjerovatno nastaviti i u narednim decenijama.

Imamo sve manje djece i mladih

“Općenito, udio djece do 14 godina života u ukupnom stanovništvu pao je sa oko 21 posto u 2000. godini na 14,5 posto u 2020. godini, dok je učešće starih osoba (65 i više godina) u istom periodu povećano sa 11 na 17,9 posto. Udio mladih od 15 do 24 godine smanjen je sa 14,8 posto u 2000. na 11,6 u 2020. godini”, navodi se u Strategiji.

Kako se dodaje, niži odnos djeca – osobe u starijoj dobi, usljed starenja populacije i iseljavanja uticat će na ponudu radne snage.

“U apsolutnom smislu, sužavanje radno sposobnog stanovništva od 15. do 64. godine života donijet ie gubitak od preko 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine”, zaključeno je.

Kako je podcrtano u dokumentu, zapošljavanje ostaje gorućim izazovom, posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva, kao što su mladi, niskokvalificirane osobe, žene i Romi.

“Unatoč pozitivnom ekonomskom rastu ostvarenom u posljednjih deset godina, trendovi oslanjanja na privatnu potrošnju, smanjenja učešća radne snage u radno sposobnom stanovništvu i emigracije i dalje karakterišu razvojni put BiH. U Federaciji je, u proteklim godinama, primjetan određeni napredak u kontekstu aktivnosti na tržištu rada, zapošljavanja i smanjenja stope nezaposlenosti, koji je više vođen demografskim faktorima, kao što su starenje stanovništva i emigracije, nego poboljšanim prilikama na tržištu rada”, navedeno je u Strategiji.

Kako se dalje zaključuje, većina mladih ljudi suočava se sa problemima u tranziciji iz obrazovanja ka radu zbog nedovoljne usklađenosti između ishoda obrazovanja i zahtjeva na tržištu rada, pri čemu svaka četvrta mlada osoba nije zaposlena niti u procesu obrazovanja ili obuke.

“Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i dalje je raširena”, jedan je od zaključaka.

Radnici “zarobljeni” na poslovima koji su malo plaćeni

Konstairano je i da se preduzeća suočavaju s ograničenjima, kako u razvoju kapitala svoje radne snage, tako i u pristupu finansijskoj podršci i nefinansijskim uslugama poslovnog razvoja, što ograničava njihovu produktivnost i kapacitete za otvaranje novih radnih mjesta.

“Veliki dio radne snage ‘zarobljen’ je na niskoproduktivnim radnim mjestima u poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu i maloprodaji, gdje su plate u prosjeku niže za oko 10 posto u odnosu na prosjek u zemlji”, zaključuje se.

Pripremljena strategija sadrži četiri strateška cilja i nekoliko ključnih ishoda kojima će se težiti. To su:

  • Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada
  • Promovirati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta
  • Osigurati uključivanje osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada
  • Osnažiti upravljanje tržištem rada i povećati kapacitete za provođenje politike.

 

Klix

Nastavite čitati
Oglašavanje
Oglašavanje

Najčitanije