Povežite se sa nama

Biznis

Mladi poduzetnik otvorio pogon kraj Sarajeva, izvozi na dva kontinenta

Objavljeno

-

U Podlugovima je pokrenut pogon firme “23. Mart” na čijem čelu se nalazi mladi poduzetnik Alen Mašić, a koja se bavi obradom mesnih nus-proizvoda.

Kompanija svoje proizvode izvozi na dva kontinenta. Sirovinu otkupljuje od regionalnih mesnih industrija, a izvozi u Tursku, kao i u azijske zemlje.

U zemljama Dalekog istoka, Turske kao i drugih zemljama Azije proizvodi ove firme veoma su popularni u ljudskoj ishrani, iako je to nama malo čudno.

Mi jedemo meso, a oni nogice i ligamente te druge proizvode dobijene preradom nus-proizvoda mesne industrije. Tu je Alen vidio priliku i krenuo u biznis koji će u periodu koji slijedi, nada se, biti održiv i profitabilan.

Umjesto što uništavamo i bacamo mesni otpad većina se može iskoristiti i preraditi i izvoziti tamo gdje se on koristi.

Firma “23. Mart” rješava neke od savremenih problema poput recikliranja hrane koja bi otišla na otpad, a bitno je napomenuti i to da zapošljava teško upošljive kategorije građana sa područja nekoliko općina, Ilijaš, Visoko, Breza…

Trenutno je u ovoj firmi uposleno oko 20 radnika a planiraju se i nova upošljavanja. Bitno je i to da se male firme kao što je ova podrže od strane lokalne zajednice, i općenito građana jer doprinose svima nama.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Vlasnik “Violete” Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku “Lastu” (FOTO)

Objavljeno

-

Od

Nadaleko poznata tvornicu keksa i vafla “Lasta” Čapljina očekuje novi početak, te će Cvijet Hercegovine uskoro ponovno mirisati na kekse i vafle.

Nakon brojnih štrajkova proteklih godina, zatvaranja i stečaja, tvornicu je kupio Petar Ćorluka, vlasnik “Violete” u koju će ove godine uložiti punih 20 milijuna KM.

Da sve ide svojim tijekom lako se primijeti pogledom na tvornicu koja se već može pohvaliti novim, potpuno obnovljenim krovom, a završen je i veći dio nove fasade.

O tijeku radova i trenutnoj situacije danas se upoznao i gradonačelnik grada Čapljine Smiljan Vidić na sastanku s Ćorlukom.

Vlasnik 'Violete' Ćorluka ulaže 20 milijuna maraka u čapljinsku 'Lastu' (FOTO)

Ćorluka je istaknuo kako se trenutno rade završni fasadni radovi, te su u narednom razdoblju nastavljaju radovi na podovima i instalacijama. Planirano je da građevinski radovi budu gotovi do kraja godine nakon čega slijedi instalacija tehnologije i probna proizvodna.

Da bi Lasta ponovno postala konkurentna na tržištu, iznimno je bitna najsuvremenija tehnologija i najkvalitetnije sirovine te se u tome pravcu, uz vrhunske stručnjake, želi i započeti proizvodnja.

U sklopu sastanka izaslanstvo grada Čapljine obišlo je i proizvodne pogone Violete, kako bi dobili najbolju sliku ozbiljnosti kojom ovaj čuveni gospodarstvenik planira pokrenuti proizvodnju u Lasti.

Violeta trenutno zapošljava 1220 radnika, a o planovima Laste, Ćorluka je istaknuo kako mu je glavni cilj vratiti prvobitan brend Laste koji će biti prepoznatljiv široj regiji, van granica naše države te proizvodni pogon oformiti u tri smjene.

Ćorluka je dodao kako je posebno zadovoljan suradnjom sa Gradskom upravom Čapljine na čelu s Vidićem jer do sada nije bilo nikakvih problema i sve je išlo prema planu, što je uvelike olakšalo investiciju u čapljinsku Lastu.

Zaključci gradonačelnika Vidića bili su svakako puna podrška Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuvši kako su sve relevantne službe na usluzi.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Smilje ne miriše na zaradu kao ranije

Objavljeno

-

Od

Zbog nagle ekspanzije i prebukirane proizvodnje smilja i njegovog ulja, plantažnih zasada, smanjenog izvoza i potražnje ove godine stvorene su zalihe ulja od smilja na našem području, te ova proizvodnja trenutno nema tako veliku perspektivu kao prije pet godina.

Rekao je ovo  za “Nezavisne” Nedeljko Kusturić, član Udruženja za ljekovito i aromatično bilje RS i vlasnik firme “Prirodno bilje” Banjaluka, koji ističe da su proizvodnja smilja i potražnja za njim skromne, dok je cijena smanjena i do četiri puta u odnosu na period prije pet godina, kada su mnogi krenuli da se bave uzgojem ove ljekovite biljke.

Konkretno, u to vrijeme litar ulja od smilja koštao je i do 2.500 evra, dok je trenutna cijena oko 630 evra, međutim sve zavisi od tržišta na koje se plasira.

“U Hercegovini ima oko 10.000 litara na zalihama ovog ulja koje se uglavnom radi za izvoz. Ono stoji, ljudi ne znaju šta će s njim”, rekao je Kusturić.

On ipak očekuje da će se stanje normalizovati, jer je, kako kaže, ulje smilja s područja Hercegovine kvalitetno i cijenjeno.

“Iako postoje zalihe, ovo ulje neće propasti ako se pravilno uskladišti, jer ima neograničen rok trajanja. Izvoza ima i sada, ali je zbog problema s virusom korona reduciran”, kaže on, ističući istovremeno da je u posljednje dvije do tri godine došlo do tržišnog viška, koji se nije mogao plasirati, što ne znači da ulje u budućnosti neće biti traženije.

Dodao je da se planiranje u poljoprivredi radi na pet godina, te ako se uzme u obzir taj period, može se reći da do drastičnog poremećaja ipak nije došlo.

Zasijane površine su se smanjile, jer to više nije obećavajuća, perspektivna proizvodnja kao ranije, ali se ona donekle isplati i po sadašnjoj cijeni.

“Najveća greška je bila što su svi krenuli da uzgajaju smilje, a niko nije imao ugovorenu proizvodnju, odnosno mali broj njih je imao ugovorenu proizvodnju”, kaže Kusturić, koji smatra da je potrebna jedna vrsta planiranja i umrežavanja ove proizvodnje.

Nada Marić, vlasnica preduzeća “Elmar” za preradu ljekovitog bilja iz Trebinja, kaže da je proizvodnja ulja od smilja na početku uzela maha, te da je bio “bum”, nakon dvije godine je pala, te se posljednje dvije-tri godine održava kontinuitet.

“Ova godina je specifična zbog korone, do marta nismo imali problema s prodajom. U našoj firmi sada nema velikih zaliha, ide polako, mislim da će sve ‘otčepiti’ dok se smiri situacija s koronom”, rekla je Marićeva.

Ona kaže da je potražnja pala u odnosu na prethodne godine, ali što se tiče proizvodnje u njihovoj firmi, nije bilo pada.

Dodala je da se u RS slabo koristi ovo ulje, ali da se u narodu budi taj interes, te da uglavnom radi za izvoz.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da u Registru poljoprivrednih gazdinstava u RS broj proizvođača smilja pada, te da je u prošloj godini prijavljene površine pod smiljem imao 71 proizvođač, a u ovoj godini 62 proizvođača.

“Linearno, opadaju i površine pod smiljem. U prošloj godini pod smiljem kao načinom korištenja parcela bilo je prijavljeno 75,59 hektara, a u ovoj godini 52,41”, kažu u resornom ministarstvu.

Smanjuje se i broj zahtjeva za podsticaje za smilje, te ih je 2017. godine imao 31 proizvođač, u 2018. sedam, a u 2019. godini samo šest.

“Što se tiče potražnje za smiljem na osnovu telefonskih razgovora s nekoliko prerađivača, zaključak je da se smanjuju proizvodnja i potražnja, tj. ukupne potrebe, jer još na tržištu postoje, kako kažu prerađivači, ogromne zalihe eteričnog ulja smilja, a potražnje gotovo da nema”, kažu u ministarstvu.

Dodaju da se ukupna proizvodnja ljekovitog bilja u RS povećava, te da je lani ukupna prijavljena površina pod ljekovitim i aromatičnim biljem bila 164,33 hektara, dok je u ovoj godini ona 223,01 hektar.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije