Povežite se sa nama

Biznis

Majke s djecom brane svoju zemlju, politika ignorira

Objavljeno

-

Već treći dan zaredom na području općine Odžak održavaju se prosvjedi poljoprivrednika. Jedno strano poduzeće proteklih 10 godina obrađivalo je državno poljoprivredno zemljište u općini Odžak, a ugovor je sada istekao.

Poljoprivrednici žele da se raspiše novi natječaj kako bi i oni mogli obrađivati svoju djedovinu, koja je ovdašnjem narodu u više navrata oduzimana od 1949. do 1966. godine raznim agrarnim reformama.

U nedjelju ujutro su se lokalnim poljoprivrednicima pridružile i žene s djecom. Uz razne natpise žene su sa sobom donijele motike te poručile vlastima da neće dopustiti da im djeca budu gladna.

“Zemlja je naš kruh od kojeg hranimo ovu djecu. Kako ih nije stid da nam djeca budu gladna samo radi njihovih osobnih interesa”, rekla je Marija Čaktaš iz Vojskove.

Prosvjed u Odžaku - Prosvjed u Odžaku: Majke s djecom brane svoju zemlju, politika ignorira

Marjana Iličević iz Gornje Dubice kaže kako politika izgoni mladost iz Posavine.

“Neću im dopustiti da me odvoje od moje djece. Ako treba sama ću ručno prekopati sve ove njive. Neka političari prodaju svoju vlastitu zemlju, a nama neka dozvole da ovdje živimo od svoga rada”, kazala je Iličević.

Žene su djeci donijele i igračke kako bi se djeca, kako kažu, igrala na svojoj djedovini.

Prosvjed u Odžaku - Prosvjed u Odžaku: Majke s djecom brane svoju zemlju, politika ignorira

Tri dana i dvije noći poljoprivrednici su na magistralnoj cesti Odžak-Orašje, pored koje su na državnom zemljištu podigli i šator. Još uvijek nitko od vlasti nije izašao razgovarati s njima.

Žene su se u suzama pitale dokle će ovo trajati, te hoće li vlast nastaviti slamati srce majki Posavine. Pozivajući se i na staru narodnu izreku “jače je selo od svatova”, poručuju kako će se sa svojom djecom boriti do kraja za svoju zemlju.

Prosvjed u Odžaku - Prosvjed u Odžaku: Majke s djecom brane svoju zemlju, politika ignorira

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Njemački poslodavci u panici: Trebaju nam radnici sa zapadnog Balkana

Objavljeno

-

Od

Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu. Naime, kako pišu njemački mediji, Herman Šulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu.

On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.

“Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike”, kaže on.

U petak smo pokušali stupiti u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su nam rekli da smo im postavili kratak rok za odgovore, zbog čega nam nisu mogli dostaviti svoj stav na ovu temu.

Šulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Njemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.

Suprotno opštem uvjerenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.

U “Handelsblattu” citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.

“Handelsblatt” je u svom tekstu ekskluzivno objavio studiju koja pokazuje da će stimulans koji će uslijediti kako bi se pomoglo njemačkoj privredi pokazati pozitivan rezultat, ali da je uslov uvoz radne snage.

Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu naći kvalifikovane radnike.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Taksimetar na ivici egzistencije

Objavljeno

-

Od

Taksi prevoz u BiH radi na ivici egzistencije, tvrde taksisti i ističu da turista i dijaspore nema u BiH tokom ovog perioda, te da su to samo neki od razloga zbog čega sad u prosjeku rade na 40 odsto kapaciteta posla koji su imali prije pojave pandemije virusa korona.

Sretko Gorančić, član Taksi udruženja “Semberija” iz Bijeljine, rekao je da je taksistima posao drastično opao tokom pandemije.

“Polovinom marta i aprila je posao maltene stao: bilo je svega 10 odsto vožnji u odnosu na raniji period. Stanje u maju se malo popravilo, međutim zbog svega građani su isprepadani pa nemamo mušterija”, rekao je Gorančić za “Nezavisne”.

Kako on kaže, po njegovoj slobodnoj procjeni sad imaju 40 odsto posla od ukupnog kojeg su imali prije početka pandemije.

“Mi smo na ivici egzistencije te je pitanje šta dalje – da li odjavljivati djelatnosti, da li ostati i raditi, jer neki taksisti već odjavljuju svoje djelatnosti”, rekao je Gorančić.

Naglasio je da u ovom periodu nema dijaspore koja dolazi u BiH tokom godišnjih odmora.

“Za razliku od ranijeg perioda, nikoga više ne dovozimo i odvozimo na aerodrom. Putnici su nam oni koji imaju obavezu da rade a nemaju prevoz do posla, oni koji idu po penziju ili kod doktora i niko više. Što bi se reklo – taksijem se vozi samo onaj ko mora”, kaže Gorančić.

On je istakao da noćnih vožnji skoro da nema jer ne rade klubovi, nego lokali i to do 23 sata, pa tako nema ni mladih da se voze taksijem.

Dodao je da promjene cijene vožnje još neće biti jer, kako kaže, taksijem se vozi običan narod koji se takođe nalazi u novčanoj krizi koju je izazvala korona.

Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi”, rekao je da je obim posla drastično opao i da je ova godina za taksiste propala.

“Pojavom virusa naš posao je skroz opao. Još nema kretanja u velikoj mjeri, nema putovanja, noćni klubovi ne rade. Posla noću i nema, poslije 19 sati rijetkost je da se neko vozi taksijem”, kaže Purišić.

On je pojasnio da turista u gradu nema, ali da nema ni ljudi iz inostranstva koji su dolazili ovdje na godišnje odmore, pa je i to smanjilo broj putnika u vozilima.

“Ranije su se najviše mladi ljudi vozili taksijem, a danas su to uglavnom starije populacije – penzioneri i povremeno radnici. Mjere u taksijima se poštuju”, kaže Purišić.

U prijedorskom “Hit Taxiju” kažu da je za vrijeme policijskog časa posla bilo manje za 90 odsto u odnosu na period prije pandemije virusa korona.

“I sada je stanje loše, vozi se otprilike 30-40 odsto u odnosu na raniji period. Nema turista u gradu, ni ljudi koji inače žive u zapadnoj Evropi. Lokali nam se zatvaraju u 23 sata i do šest-sedam ujutru posla nema, rijetkost je da se zatraži vožnju u tom periodu”, kažu u “Hit Taxiju”.

Uticaj virusa korona na taksi vožnje u Tuzli je varijabilan, tvrdi Neim Husić, koji ističe da je ova kriza pogodila i ovaj sektor.

“Uticaj ovog virusa je varijabilan: danas imate jako dobar radni dan, a sutra niko ne sjedne u taksi. Petak je dan u Tuzli kada svi negdje žure i uglavnom je gužva, međutim slabo se ljudi voze taksijem, pa kao da je nedjelja za taksiste. Promet je dosta pao i mislim da neće više ništa biti isto kao ranije”, smatra Husić.

On kaže da usputnih putnika koji sjedaju u taksi više nema, nego da su ostali samo oni koji zovu po pozivu, ali u dosta manjem broju.

“Nema priliva turista u Tuzli. Stan na dan u Tuzli tokom ranijih godina nije se mogao naći, a sada je skoro sve slobodno”, kaže Husić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije