Kada je 2012. godine u selu Petkovići kod Zavidovića počela sa radom farma magaraca “Mali Farmer”, u vlasništvu porodice Jusupović, rijetki su im davali šansu da će uspjeti. Danas, 11 godina poslije, ne samo da su opstali već su i proširili biznis, imaju svoje proizvode koji su traženi, ali imaju i planove za razvoj u nekim drugim oblastima.
Jedna je od rijetkih farmi ovakve vrste u Bosni i Hercegovini koja se bavi proizvodnjom magarećeg mlijeka, a nastala je po ideji u to vrijeme studenta Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. Alen je osvojio prvu nagradu na studentskom takmičenju “Imam ideju”, koje su organizovali USAID, GEA institut i Univerzitet u Sarajevu i za najbolji biznis-plan dobio je 5.400 KM. U međuvremenu je Alen, koji sada ima 34 godine, završio magisterij na Poljoprivrednom fakultetu.
Magareće mlijeko
Ideja se sastojala u proizvodnji magarećeg mlijeka. Na porodičnoj zemlji je napravljena mala farma, nabavljene su životinje, napravljena štala… Vrijednost projekta tada su prepoznali njegovi roditelji, majka Sakiba, inače penzionerka, i otac Bajro, demobilisani borac, te njegov šest godina mlađi brat Adnan i uključili se.
– Ovaj studentski projekat mogao se završiti kupovinom prosječnog ili ispodprosječnog auta koji bi već sada vjerovatno bio na otpadu, a ja bih radio od 7 do 15 ili od 8 do 16 sati kod privatnika ili, gluho bilo, u državnoj službi. Zahvaljujući projektu farme, ostvario sam ogromne benefite. Položio ispit kod najtežeg profesora na fakultetu jer je toliko bio očaran projektom da je podijelio svima desetke koji su bili u mojoj grupi na ispitu. Bio sam učesnik projekta za mlade menadžere LAMT2017 koji se održavao u Maleziji, gdje sam proveo tri mjeseca na usavršavanju. Učestvovao sam na Evropskom ruralnom parlamentu koji se održavao u Španiji u Asturijasu 2019. godine. Kao gost predavač, učestvovao sam na nekoliko desetina seminara i konferencija, među kojim je bila CEO konferencija, te konferencija povodom 75. godišnjice osnivanja UN-a, ispričao nam je Alen Jusupović.
Što se tiče poslovne strane, “Mali Farmer” je osnovan prvenstveno kao farma za proizvodnju magarećeg mlijeka, ali se vremenom taj koncept digao na viši nivo. Pored magarećeg mlijeka, na farmi se proizvodi kozmetika od ovog mlijeka. Trenutno imaju svojih osam kozmetičkih proizvoda, kreme, sapune, baby kreme, balzame za usne, baby kupke, maske, šampone i losione.
Na početku su u ponudi imali i jahanje konja, ali su ga zbog velikog obima posla ukinuli, da bi ponovo od ove godine u ponudu uveli jahanje. Trenutno imaju četiri konja, od kojih su dva prošla obuku u konjičkim klubovima.
– Cilj nam je bio usavršavanje proizvodnje, pa smo uradili i mini laboratorij za proizvodnju kozmetike koji se nalazi na farmi, te cijelu proizvodnju podigli stepenicu više, pojasnio je Jusupović.
Trenutno je na farmi 80 magaraca. Svi odrasli magarci su čipovani i zavedeni u matične knjige u Federalnom zavodu za poljoprivredu, što je još jedna specifičnost proizvodnje. Prije 11 godina, istakao je Jusupović, magarci su bili pred pragom izumiranja, a danas su ponovo životinje koje su cijenjene i čija je cijena puno viša na tržištu negoli ranije.
– Na samom početku farme pričali smo o turizmu, što smo i provodili sramežljivo sve ove godine, a u ova dva mjeseca napokon smo odlučili da uradimo i smještajne kapacitete. Ovih dana očekujemo završetak dvije brvnare koje će se, ako Bog da, iznajmljivati gostima. Gosti će imati priliku da se ujutro bude okruženi magarcima i konjima, ali i da piju svježe, tek pomuženo magareće mlijeko, istakao je Alen, uz objašnjenje kako im je cilj konstantno unapređenje poslovanja.
Alen je zahvalio Oslobođenju za praćenje ovog projekta od samog početka i pružanje podrške ovome što rade. Rekao je da su o farmi napisane stotine članaka i snimljeno je nekoliko desetina priloga u raznim medijima, da su prvi tekstovi o farmi upravo objavljeni u Oslobođenju te da su bili odskočna daska za dalji razvoj.
Magareće mlijeko se još koristi kao alternativna medicina. Kod nas nema studija koje su to istraživale, ali ima na Zapadu. Osobine magarećeg mlijeka su te da je najsličnije majčinom mlijeku, ima visok sadržaj imunoglobulina, bogat je izvor esencijalnih masnih kiselina, sadrži 60 puta više vitamina C od kravljeg mlijeka, vitamine A, D i E, ima nizak nivo somatskih ćelija i mikroorganizama, nije ga potrebno kuhati, skladišti se zamrznuto, a dnevna doza je 1 dl. Vjeruje se da je magareće mlijeko prirodan lijek za bronhitis, astmu, hripavac, suhi kašalj, plućne bolesti, kolitis, da ojačava imunitet i ublažava alergije.
Razmišljanja o budućnosti
Jedan od aspekata u kojem se magareće mlijeko ističe je njegova ljekovitost u kontekstu bronhijalnih bolesti i respiratornih problema. Studija objavljena u časopisu Frontiers in Bioscience proučavala je uticaj konzumacije magarećeg mlijeka na pacijente s bronhijalnom astmom. Rezultati su pokazali da redovno konzumiranje ovog mlijeka može smanjiti simptome astme, poboljšati funkciju pluća i smanjiti upalu disajnih puteva.
Jusupovićev zaključak je da treba razmišljati unaprijed. Treba vjerovati i truditi se doći do nekog cilja. Dugoročno gledano da “Mali Farmer” postane matična farma na tlu Evrope, gdje bi ostale farme kupovale od njih matična stada i magarce koji će ići u dalju proizvodnju mlijeka.
