Ukoliko ste se preko Romanije vozili prema istoku Bosne ili od tamo prema Sarajevu, sigurno ste vozeći se preko Glasinačkog polja pokraj puta zamijetili ograđen starinski nišan i zapitali se otkud on tu.
Legenda kaže da je “neuništiv”.
“U Bosni i Hercegovini, na teritoriji općine Sokolac, na Glasinačkom polju, nalazi se jedan nišan koji stoljećima odolijeva nedaćama i nasilnicima. Legenda kaže da su ga mnogi pokušali srušiti, ali im to nije polazilo za rukom. Čak bi ih zadesila i strašna kazna i sudbina nakon toga. Posljednja govori o tom kako je neki ‘četnik vikendaš’, upitao ondašnje mještane zbog čega ne sruše ovaj ‘turski grob’. Oni su mu, znajući za prethodna dešavanja, odgovorili sa: ‘Eto, ti ga sruši!’ Odgovorio je da će ga srušiti sutra kada se vrati sa opsade Sarajeva. Sutra se nije vratio!”, naveo je Adnan Muftarević, historičar i kustos Muzeja Sarajeva.
Inače, Glasinac je jedno od najpoznatijih prahistorijskih nalazišta na području bivše Jugoslavije i Evrope, čuven po mnoštvu stećaka. Procjenjuje se da ih na ovom području ima više od 10.000, od kojih mnogi imaju i svoje kamene biljege. Arheološkim istraživanjima koja su vršena u drugoj polovini 19. vijeka, utvrđeno je da je na Glasincu vijekovima živio narod sa vrlo naprednom kulturom u to doba.
Gromile i arheološki predmeti, nađeni na Glasincu odmah poslije austrougarske okupacije, privukli su pažnju naučnika, pa su prvi predmeti nađeni 1880. godine prilikom gradnje ceste za Rogaticu preko Glasinca. Sve što je tada nađeno do 1886. godine odneseno je u Bečki muzej. Sistematsko iskopavanje trajalo je 1888-1897. godine. S vremena na vrijeme iskopavanja su organizovana i do 1911. godine. Predmeti iskopani u ovom periodu čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Tokom arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu pronađena su i kultna “Glasinačka kolica” koja se danas nalaze u muzeju u Beču.
