Premijer Kosova Albin Kurti u utorak je predstavio plan u pet točaka koji bi, prema njegovoj ocjeni, doprinio smirivanju tenzija na sjeveru Kosova.
Kurti je na današnjoj konferenciji za medije kazao da je njegova vlada zainteresirana “za deeskalaciju situacije na sjeveru i normalizaciju odnosa dvije zemlje”, prenosi Radiotelevizija Kosovo (RTK).
Po njegovim riječima, plan bi trebao osnažiti vladavinu prava na sjeveru, a podrazumijeva sljedeće:
1. Vladavina prava u četiri općine na sjeveru, identifikacija i kazneno gonjenje onih koji su napali policiju, KFOR i novinare;
2. Nasilne grupe trebaju se odmah povući s teritorija Kosova;
3. Kosovska policija, KFOR i EULEKS trebaju provoditi zajedničke sigurnosne procjene svakih 15 dana;
4. Vlada Kosova koordinirat će sa svim akterima i raspisati izvanredne izbore u četiri sjeverne općine, koji će se održati u slobodnoj i demokratskoj atmosferi;
5. Kosovo i Srbija odmah se vraćaju dijalogu u kojem EU osigurava primjenu postignutog sporazuma, kao i organiziranje sastanka na visokom nivou sljedeći tjedan.
Kurti je izjavio da se danas sastao s veleposlanicima zemalja „Kvinte“ (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija) kako bi im predstavio svoj prijedlog, a ranije je taj prijedlog prezentirao i visokom predstavniku EU Josepu Borrellu.
“Izrazio sam posvećenost Vlade oko spuštanja tenzija na sjeveru i normalizacije odnosa sa Srbijom”, kazao je Kurti i u tom kontekstu naveo da je zainteresiran za održavanje novih izbora.
Održavanje novih izbora je i zahtjev međunarodne zajednice, koja je osudila odluku kosovskih vlasti da nasilnim putem preuzme općinske zgrade u općinama sa srpskom većinom, što je izazvalo novu eskalaciju nasilja na sjeveru Kosova.
Pripadnici srpske zajednice su bojkotirali travanjske izbore i sad ne prihvaćaju rezultate. Zbog toga od 29. svibnja svakodnevno protestiraju u tri općine na sjeveru Kosova, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću s ciljem da spriječe dolazak albanskih gradonačelnika na posao.
Kurti je naveo da situacije zahtjeva hitno privođenje pravdi svih onih koji su bili nasilni prema policiji Kosova, vojnicima NATO-a i novinarima.
NATO je nakon ovih događanja odlučio pojačati svoje prisustvo na Kosovu, a glasnogovornik KFOR-a, pukovnik Andrea Gallieni, kazao je da će dodatne snage biti angažirane u narednim danima.
On je prošlog tjedna također naveo da iza nasilnih protesta na sjeveru Kosova stoje neke kriminalne grupe, te da je na policiji Kosova da ih identificira.
Kurti je na konferenciji za novinare također komentirao i inicijativu premijera Albanije Edija Rame oko formiranje Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.
U tom kontekstu je naveo da bi Rama, umjesto što predlaže kako treba izgledati Zajednica za Srbe na Kosovu, trebao Beogradu predložiti Zajednicu za Albance u Srbiji.
“Ne sumnjam da premijer Republike Albanije Edi Rama smatra da je njegov nacrt prijedloga statuta dobar, i pošto je tako, sve što predlažem je da Rama ovaj nacrt statuta za nacionalne manjine predstavi predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću za Albance u Preševu, Medveđi i Bujanovcu”, kazao je Kurti.
Rama je priopćio da je 7. lipnja predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu proslijedio nacrt Zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.
Dodao je da je dokument povjerljiv, te izrazio uvjerenje da je to “dokument najvišeg međunarodnog nivoa koji uzima u obzir sve razloge za stvaranje Zajednice”, te da će ona biti dio Kosova.
Zajednica općina sa srpskom većinom je dogovorena 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije. Dvije godine kasnije dvije strane su usuglasile načela na osnovu kojih ona treba biti formirana, ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova. Ipak, zaključeno je da se oni mogu usuglasiti s Ustavom Kosova, ali su vlasti ipak odbijale formirati Zajednicu.
Početkom svibnja srpska strana predstavila je svoj nacrt statuta za formiranje Zajednice, koji je Priština odbila uz navode da službeni Beograd želi Republiku Srpsku na Kosovu.
