Povežite se sa nama

Biznis

Korona “istopila” metalnu industriju

Objavljeno

-

Pandemija virusa korona na industriju ostavlja ogromne posljedice, a u ovom momentu izvjesno je da najveći uticaj ostavlja na metalnu industriju, gdje se bilježe gubici veći od 50 odsto.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da je evidentno da je najveći pad u prvih pet mjeseci ove godine u metalnoj industriji, te da odmah nakon nje slijede tekstilna industrija i proizvodnja namještaja.

“To su grane koje su izvozno orijentisane i u ovom momentu imaju mnogo manje narudžbi nego što je to bilo ranijih godina. Dok god se ne ožive inostrana tržišta, prije svega tržište zapadne Evrope, teško možemo očekivati da će naša industrija imati one rezultate koje je imala prije pandemije”, kaže Račić.

Ističe da je osnovni razlog ovom stanju u prerađivačkoj industriji smanjena tražnja, koja je nastala kao rezultat pandemije te krize i straha koji vladaju u cijelom svijetu.

“Ta tržišta još nisu oporavljena. Tržište nije na onom nivou da bi moglo da reprodukuje veću proizvodnju”, kaže Račić i dodaje da su preduzeća u ovim oblastima u programu pomoći od države, te da će oni svakako dobiti pomoć.

Nenad Lujić, direktor preduzeća “Bora BN” iz Banjaluke, koje se bavi mašinskom obradom, kaže da su u martu, aprilu i maju imali pad prometa od 60 odsto.

“Preostalih 40 odsto bolje da nismo ni radili, jer je protok novca totalno stao. Mnoge svjetske firme su bile skroz zatvorene mjesec dana, a neke čak i više. To su svjetske firme sa kojima smo mi sarađivali i jednostavno u ovom periodu nismo dobijali narudžbe. Pokušali smo da se spasimo i pređemo na naše domaće tržište, jer pravimo rezervne dijelove za fabrike i proizvodnju, međutim većina tih naših fabrika je naslonjena na italijansko tržište”, rekao je Lujić.

On kaže da kriza još traje, ali da su imali mali rast u junu i julu, te da imaju najave da bi posao mogao rasti i u avgustu, ali kako ističe kod kolega sa kojima sarađuje stanje je loše jer nemaju naznake da bi u avgustu mogli dobijati narudžbe.

“Mi imamo blagi rast, ali je problem likvidnosti – oni koji imaju novac nam ne plaćaju, a oni koji nemaju – nemaju čime ni da plate. Izvoz je polako krenuo, međutim i inostrane firme su sada oprezne pri davanju narudžbi jer i kod njih postoji nagli pad”, kaže Lujić. Pojašnjava da je u ovom trenutku teško biti konkurentan na tržištu zapadnih zemalja jer njih u velikom segmentu subvencionišu njihove države.

Lujić smatra da će se mnogi teško izvući iz trenutne situacije bez pomoći države.

“Bez pomoći države teško ćemo se vratiti na stari put. Ako preživimo sporo ćemo se vraćati na stari put i biti konkurentni na evropskim tržištima”, smatra Lujić i dodaje da još nisu dobili pomoć za april za koju su se prijavili.

U preduzeću “Metalna industrija Prijedor”, upoređujući obim posla u drugom kvartalu ove godine sa drugim kvartalom prethodne godine, kažu da je on opao za oko 48 odsto, a da gubici u odnosu na raniji period prelaze 50 odsto.

“Najveći faktor smanjenja prometa je zatvaranje granica i nemogućnost nabavke potrebnog materijala, kao i potrebnih usluga od kooperacijskih firmi iz susjednih država. Pored navedenog, naša firma je usmjerena većinom na proizvodnju dijelova potrebnih za brodogradilišta, a pošto je brodski saobraćaj zbog trenutne situacije sveden na minimum, samim tim je opala potreba za našom proizvodnjom”, kažu u MIP-u, koji su stoodstotni izvoznici, te zbog trenutnih zabrana na granicama nismo u mogućnosti ići u potragu za novim poslom i razvijati se.

Dodali su da se zbog kratkog roka od pet dana, u koji se računa i dva dana vikenda, te zbog smanjenog broja radnika izazvanog pandemijom, nisu na vrijeme stigli prijaviti za pomoć države.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Prihodi bh. obućarske industrije mogli bi biti manji do 40 odsto

Objavljeno

-

Od

Proizvođači obuće u Bosni i Hercegovini koji su orijentisani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, a prihodi bi ove godine mogli da budu manji i do 40 odsto u odnosu na ranije godine, ističu privrednici.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište, kazao je za “Nezavisne” da imaju veliki probleme zbog masovnog storniranja ugovora.

“Veoma često me inostrani partneri obavijeste da je njima ugovor sa nekom firmom storniran te zbog toga ne mogu da angažuju naše kapacitete i onda dolazi do otkazivanja ugovora i narudžbi”, ističe Pazurević i dodaje da privrednici iz ove oblasti strahuju od toga šta ih ove jeseni čeka.

“Budući da su u avgustu godišnji odmori te da nema radne aktivnosti i stvaranja vrijednosti, nećemo moći ništa fakturisati, a ako nema fakture, nema ni realizacije, ni naplate. Samim tim biće nam u septembru i oktobru teško isplaćivati plate radnicima”, kazao je Pazurević.

Prema njegovim riječima, iako je ova firma prošlu godinu završila sa pozitivnim poslovanjem od 3,6 miliona KM, ove godine se ne mogu nadati uspješnom rezultatu, jer kako ističe Pazurević, ukupan prihod biće smanjen i do 40 odsto.

“Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza i smanjenog obima proizvodnje, naša firma je morala otpustiti dio radnika. Za 35 radnika koji su radili na određeno vrijeme morali smo napisati rješenja o prestanku radnog odnosa”, kaže Pazurević.

Dodao je da se stanje stabilizovalo barem što se tiče nabavke repromaterijala, iako je u početku to bio strahoviti problem, jer obućarska industrija najviše ključnog materijala kao što su koža i đonovi uvozi iz Italije.

Da je pandemija izazvana virusom korona za obućare elementarna nepogoda, smatra i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke.

“Već dvije godine nema snijega u Evropi, tako da je više od 100 miliona pari cipela ostalo neprodato. A zbog mjera zatvaranja, tek sredinom aprila ove godine počele su da rade prodavnice. Zbog svega toga smanjene su narudžbe. Tako u oktobru nećemo raditi kompletan mjesec u pogonu u Mrkonjić Gradu i 20 odsto u pogonu u Banjaluci. To je oko 500 radnika”, kazao je Umičević za “Nezavisne”.

Obućarska industrija u BiH gubi korak

Dodao je da korona udara repom, jer nema novih narudžbi, te niko ne smije da rizikuje da ulaže u novu proizvodnju, a zatvaraju se prodavnice.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz obuće iz BiH u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za više od pola miliona KM nego lani u istom periodu.

“U prvih sedam mjeseci prošle godine BiH je izvezla robu u vrijednosti 18.441.832,97 KM, dok je za sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 17.927.457,49 KM”, kazali su iz UIO BIH

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne” da je industrija obuće BiH dugo bila u ekspanziji zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i sposobnosti da ispuni standarde i najprestižnijih brendova, za kojima je širom svijeta tražnja bila kontinuirano rastuća.

“Međutim, ovogodišnja kriza uzrokovana pandemijom prekinula je ovaj pozitivan trend i dovela u pitanje opstanak velikog broja proizvođača obuće u BiH”, kazao je Gvaran.

Dodao je da su se početni problemi odnosili na poremećaje u nabavci repromaterijala i transportu robe, potom na dugotrajan prestanak poslovanja i domaćih proizvođača i njihovih stranih partnera.

“Trenutno najveći problem predstavlja pad tražnje i posljedično umanjivanje ili otkazivanje narudžbi. Jasno je da je dugotrajna izolacija i ograničenje kretanja velikog broja potencijalnih kupaca na našim ključnim izvoznim tržištima umanjio i realnu potrebu i očekivanu tražnju za novom obućom, a ekonomska kriza koja prati pandemiju umanjila je i raspoloživi dohodak velikog broja ljudi i ograničila njihovu mogućnost da kupuje novu obuću, pogotovo onu visokokvalitetnu, kakva se proizvodi u BiH”, pojasnio je Gavran.

Dodaje da je teško očekivati brzi oporavak tražnje i izvjesno je da će se ovi problemi nastaviti.

“Najavljene mjere podrške ekonomijama na našim izvoznim tržištima, prije svega u Evropskoj uniji, trebalo bi postepeno da dovedu i do oporavka i tada bi se mogle ponovo očekivati veće i nove narudžbe i za bh. proizvođače. Međutim, oni ne mogu čekati toliko dugo i održavati isti nivo zaposlenosti bez pomoći za prevladavanje krize. Mislim da domaće vlasti moraju pomoći održavanju zaposlenosti u ovakvim kompanijama, jer je njihov potencijal dokazan i neupitan i moraju na neki način prevladati period smanjene tražnje koji je sada aktuelan”, zaključio je Gavran.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

U selu Slivno kod Breze svečano je predat na korištenje novoizgrađeni vodovod

Objavljeno

-

Od

U selu Slivno kod Breze svečano je predat na korištenje novoizgrađeni vodovod kojim je trajno riješeno vodosnabdijevanje 150 domaćinstava u ovom selu i obližnjem vikend naselju Hrasno.

Izgradnja vodovoda započeta je 2013. godine, a ukupna vrijednost investicije je 872.617 KM.

Voda se zahvata na izvorištu Zmajevac u kanjonu rijeke Misoče, odakle se sistemom pumpnih stanica i potisnih cjevovoda transportuje do glavnog rezervoara kapaciteta 100 m/3 na Crnom vrhu na nadmorskoj visini od 1.063 metra, odakle se distributivnom mrežom šalje do domaćinstava.

U finansiranju projekta učestvovali su Vlada Zeničko-dobojskog kantona koja je iz sredstava vodnih naknada osigurala 250.000 KM, Projekt ruralnog razvoja (RBDP) Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) sa 175.000 KM, te Općina Breza sa 447.522 KM.

Premijer ZDK Mirza Ganić izrazio je zadovoljstvo zbog završetka projekta, pozivajući općinske vlasti da podnesu zahtjeve za finansiranje novih vodnih projekata budući da je u ovogodišnjem budžetu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK za općinu Breza odobreno dodatnih 290.000 KM.

“Vlada ZDK je opredijeljena za razvoj infrastrukture bez koje nema ni ugodnog življenja. Jako je važno da imate dobre puteve i riješeno vodosnabdijevanje kako biste ostali i opstali na ovim područjima i sve aktivnosti vlade su usmjerene u tom pravcu”, rekao je Ganić.

Prigodnoj svečanosti prisustvovali su i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Nermin Mandra, zastupnik u Skupštini ZDK Vedad Jusić, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Mirnes Bašić te načelnik Općine Breza Munib Zaimović.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije