Connect with us

Vijesti

Kako je potrošeno 220.000 KM namijenjenog saniranju posljedica pandemije u Drvaru

Objavljeno

na

Tužilaštvo Kantona 10 zatražilo je od Federalne uprave policije da sprovede istragu o mogućim zloupotrebama raspodjele pomoći poljoprivrednim proizvođačima u Drvaru za saniranje poljedica nastalih zbog pandemije korona virusa.

Kantonalno tužilaštvo je, kako saznaje Žurnal, zatražilo istragu o ovom slučaju nakon što je Transparency International BiH prijavio zloupotrebe raspodjele novca, koji je bio namijenjen da poljoprivrednici, koliko-toliko, ublaže štetu koju im je nanijela pošast Covid-19.

Prema saznanjima Žurnala, radi se o sumi od 220.000 konvertibilnih maraka, od kojih je 20.000 bilo ranije predviđeno budžetom za pomoć poljoprivrednicima i dodatnih 200.000 konvertibilnih maraka, koje je Drvaru donirala Vlada Srbije.

Načelnica Drvara Dušica Runić je 30. oktobra 2020. godine potpisala Posebnu odluku o mjerama za ublažavanje štetnih posljedica pandemije korona virusa, prema kojoj je bilo jasno definisano koliko koji poljoprivrednik može dobiti pomoći. Tako je „po licu“ za sufinansiranje nabavke steonih junica trebalo da se dodijeli 2.500 KM, za nabavku plastenika dvije hiljade, za kupovinu ovaca 1.500 KM, za koke nosile po 500 KM…

Ljudi su aplicirali za pomoć, a formirana je Komisija koja je obradila zaprimljene zahtjeve poljoprivrednika, da bi potom načelnica Runić lično odlučila ko treba dobiti novac, a ko se briše sa spiska.

Lokalni izbori bili su pred vratima, pa je novac namijenjen za saniranje posljedica pandemije u poljoprivredi preusmjeren na kupovinu glasova. Prema saznanjima Žurnala, 12. novembra 2020. godine, tri dana pred lokalne izbore, najveći dio sume od 220.000 KM dijeljen je na ruke, kako bi SNSD ponovo osvojio najviše glasova i zadržao vlast u Drvaru. Manji dio uplaćivan je putem banaka ili preko blagajne. Upravo netransparentno dijeljenje novca, „na ruke“, predmet je istrage koju sprovodi FUP.

Ne samo što je na izbornu „pomoć glasačima“ potrošeno onih 20.000 KM iz budžeta za poljoprivrednike, već i onih 200.000 maraka, koje je za pomoć svim stanovnicima Drvara donirala Vlada Srbije.

Žurnal je Kantonalnom tužilaštvu u Livnu u dva navrata, prvo 3. juna, a potom i četiri dana kasnije, uputio pitanja u vezi sa ovim slučajem, ali odgovor iz tog tužilaštva nije stigao. Glavni kantonalni tužilac Vaso Marinković, na koga su naslovljena pitanja, ignorisao je upite Žurnala. Međutim, da pripadnici FUP-a sprovode istragu potvrdile su nam osobe koje su su kao svjedoci saslušani u ovom slučaju.

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije