Connect with us

Vijesti

Iz Brisela novi šok za Beograd: Srebrenica postaje ključni uvjet Srbiji za prijem u EU?

Objavljeno

na

Nakon što je u nedavnom službenom dokumentu State Departmenta najavljeno kako će se pomno pratiti šta srbijanski i drugi regionalni političari govore o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici – te da će se takvim ponašanjem ozbiljno riskirati sankcije i plasman na američke “crne liste” – novi šok za Beograd stiže iz Brisela: Srebrenica, čini se, postaje ključni uvjet Srbiji za prijem u EU.

Kako piše Slobodna Dalmacija, vodeći eurobirokrati od Aleksandra Vučića očekuju zakon kojim će se najoštrije sankcionirati i spriječiti svako negiranje genocida nad Bošnjacima, bilo od pojedinaca ili od institucija, baš kao što su Nijemci svojedobno odlučnim penalizacijama začepili usta svojim negatorima holokausta.

Poslije nedavnih poruka Evropskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyija i visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella da Brisel više neće mirno prihvatati negiranje genocida u Srebrenici, srbijansku političku javnost zahvatila je ozbiljna panika: tamošnji mediji zborno se zgražaju što će “srebrenička batina” biti upotrijebljena za novo ucjenjivanje Beograda u procesu eurointegracija.

Pitijski se pozivaju na svojedobno usvajanje rezolucije o Srebrenici u srbijanskom parlamentu, tvrdeći kako današnji pritisci da se iznova “peru” od odgovornosti za organizirano smaknuće više od osam hiljada zarobljenih bošnjačkih muškaraca, mladića i dječaka zapravo predstavlja beskrajni mobing nad njihovom djevičanskom državom.

Srbija je usiljenu deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici donijela prije 11 godina, na inicijativu tadašnje vladajuće Demokratske stranke i tadašnjega predsjednika Borisa Tadića. Usprkos zahtjevima Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića da se u dokument uvrsti i rezolutna osuda genocida nad Bošnjacima koji je tad već bio utvrđen presudom Haaškog suda, taj prijedlog je kolektivno odbijen.

Ni za samu “uškopljenu” deklaraciju tad nisu glasali mnogi zastupnici, predvođeni radikalima i članovima stranke ondašnjeg premijera Vojislava Koštunice. Pokliči “Nož, žica, Srebrenica” ostali su tako do današnjega dana punopravan dio srbijanskog nacionalnog trijumfalizma nad pobijenima, kao i njihovog političkog mainstreama.

I u BiH se nakon nedavne srebreničke komemoracije sve glasnije najavljuje donošenje zakona o zabrani negiranja genocida. Od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka, koji uskoro napušta tu dužnost, očekuje se da do kraja mandata 1. augusta iskoristi tzv. bonske ovlasti i proglasi Zakon o zabrani negiranja genocida, Holokausta i drugih ratnih zločina, te time ispuni obećanje koje je dao još 2019. godine na skupu u Potočarima.

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije