Connect with us

Izdvojeno

INTERVJU/ Maida Šljivić, predsjednica SVFF: Status mladih ljudi u Bosni i Hercegovini zavisi u najvećem dijelu od pojedinačnog zalaganja i aktivnosti

Objavljeno

na

Maida Šljivić je rođena 1999. godine u Tuzli. Trenutno je studentica prvog ciklusa studijskog programa Politologija, usmjerenja Međunarodnih odnosa i diplomatije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Kao aktivan student, djeluje u svojstvu predsjednice Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, kao i u svojstvu potpredsjednice Studentskog parlamenta Univerziteta u Tuzli, te predsjednice Komisije za ekonomiju i međunarodnu saradnju Studentskog parlamenta Univerziteta u Tuzli, te u mnogim radnim tijelima Fakulteta i Univerziteta, kao što su Naučno-nastavno vijeće i Etički komitet. Maida je i član redakcije portala Inat.ba, saradnik i stalni autor portala Bosanska misao i omladinski dopisnik za portal Balkan Diskurs.

Sa Maidom smo razgovarali o SVFF-u, njihovim aktuelnim i budućim projektima te generalno o statusu studenata i mladih osoba u našoj zemlji.

BH portal: Maida, prije svega, za one koji eventualno ne znaju reci nam šta je to SVFF i koje su njegove nadležnosti?

Maida Šljivić: Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli (SVFF) je udruženje studenata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koje djeluje kao organizaciona jedinica Studentskog parlamenta Univerziteta u Tuzli. Predstavljamo najmnogobrojnije studentsko vijeće na Univerzitetu u Tuzli. Glavna aktivnost SVFF odnosi se na zvanično zastupanje i predstavljanje studenata Filozofskog fakulteta posredstvom predstavnika studijskih godina, te rukovodstva organizacije. SVFFredovnom komunikacijom i interakcijom sa studenticama i studentima, menadžmentom Fakulteta, te nastavnim osobljem nastoji rješavati probleme i dileme studenata, na taj način nastojimo promovirati studentski angažman na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i doprinijeti kvalitetu odvijanja nastavnog procesa.

BH portal: Koje su tvoje nadležnosti/aktivnosti kao predsjednice SVFF?

Maida Šljivić: Kada su pitanju moje nadležnosti, kao predsjednice SVFF, one su propisane Statutom Studentskog vijeća Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli pri čemu je prepoznata moja uloga kao uloga predstavnika svih studenata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Aktivnosti koje sprovodim u tom domenu odnose se na okupljanje studenata, vođenje rukovodstva organizacije, vođenje projekata, predlaganje inicijativa i plana rada SVFF na godišnjem nivou, te svakodnevna komunikacija sa menadžmentom Fakulteta, rukovodstvom Studentskog parlamenta, a ono najvažnije jesu konsultacije sa kolegicama i kolegama u cilju rješavanja eventualnih dilema i informisanje studentica i studenata Filozofskog fakulteta o njihovim pravima, obavezama, procedurama i značajnim informacijama za njihov studij. Cilj svih ovih aktivnosti jeste poboljšanje studentskog standarda, zastupanje studentskih interesa, te opravdavanje povjerenja koje su mi moje kolegice i kolege dali izborom mene za njihovog predsjednika odnosno predsjednicu.

BH portal: Kakav je odnos vašeg studentskog vijeća sa ostalim studentskim vijećima koji djeluju pri Univerzitetu u Tuzli?

Maida Šljivić: Najveći dio komunikacije i saradnje studentskih vijeća odnosi se na komunikaciju predsjednika studentskih vijeća u okviru Studentskog parlamenta, koji okuplja sva registrirana studentska vijeća, posebno na sjednicama Predsjedništva SPUT-a. Ta komunikacija se odnosi na predlaganje i pokretanje određenih inicijativa, te daljeg djelovanja u cilju ostvarenja interesa studenata na Univerzitetu u Tuzli, te na fakultetima pojedinačno. Također tu je i zajedničko djelovanje studentskih vijeća na projektima koje pokreće SPUT.

Do sada nismo imali zajedničkih projekata – pokrenutih u saradnji između studentskih vijeća, ali smo učestvovali zajedno na nekoliko projekata, od kojih mogu izdvojiti uspješno realiziran projekat u organizaciji EESTEC LC Tuzla pod nazivom ”EESTEC Project Marathon” – pri čemu smo učestvovali kao suorganizatori Javne tribine „Stres i anksioznost u doba pandemije: Zaustavljanje začaranog kruga“ zajedno sa Girl Thing Tuzla, Studentskim vijećem Medicinskog fakulteta (Medicus), Studentskim vijećem Mašinskog fakulteta, BoHeMSA LC Tuzla i AIESEC BiH LC Tuzla.

BH portal: Kakav je odnos studenata odnosno profesora Filozofskog fakulteta prema SVFF?

Maida Šljivić: Kroz dosadašnje aktivnosti primjećujemo sve veću zainteresovanost naših kolegica i kolega studenata za uključivanje u rad SVFF, tako trenutno, u ovom mandatu, naša Skupština broji oko 40 delegata sa pravom glasa. Tu su naravno i naše kolegice i kolege koji pokazuju sve veći interes za pridruživanje našim aktivnostima i projektima. S obzirom na dosadašnje iskustvo organizacije i studenata, možemo kazati da postoji uzajamno poštovanje, podrška, kao i da SVFF kao organizacija uživa povjerenje studentica i studenata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Što se tiče odnosa profesora prema našem radu, smatram da i tu podrška ne izostaje. Tu podršku smo najviše primijetili u proteklih nekoliko mjeseci kada su se profesorice, profesori, asistentice, asistenti i saradnici Filozofskog fakulteta pridruživali u realizaciji naših projekata, a pojedine profesorice i profesori bili značajna podrška prilikom same organizacije projekata. Kroz komunikaciju sa profesorima koji podržavaju rad SVFF, uvidjeli smo da naše projekte smatraju društveno korisnim projektima, koji doprinose zajednici, što je jedna od misija i samog Fakulteta. U tom kontekstu možemo reći i da SVFF ispunjava ciljeve koji se tiču doprinosa zajednici i društvu.

BH portal: Koje projekte SVFF bi izdvojila kao najvažnije od kada si ti na čelu ove organizacije?

Maida Šljivić: Trenutno, na web stranici Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dostupna je lista od 18 aktivnosti planiranih i sprovedenih u ovom mandatu, međutim kako vrijeme prolazi, lista je i duža. U vrijeme izolacije i ograničenja trudili smo se naše događaje i aktivnosti organizovati online i shodno epidemiološkim preporukama. Tako smo organizovali različite online sastanke sa organizacijama koje nude prilike mladim ljudima kao što su organizacije Work&Travel i AIESEC BiH. Organizovali smo i online tribinu povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine pod nazivom „Sloboda, ravnopravnost, kontinuitet“, na kojoj su kao predavači učestvovali studenti historije, te asistenti i saradnici Filozofskog fakulteta. Zatim smo organizovali tribinu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine pod nazivom „Koncept savremene nezavisnosti Bosne i Hercegovine“, koja je bila interaktivnog karaktera – otvorena diskusija, a naš gost je bio predsjednik udruženja Detant, profesor Bosanskog jezika i književnosti, Adnan Pejčinović. Uz to, imali smo tribinu povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena pod nazivom „Nije Osmi mart samo osmog marta“ koja se bavila položajem žena u javnom prostoru i akademskoj zajednici, sa specijalnom gošćom, projekt koordinatoricom Helsinškog odbora za ljudska prava, Milenom Ivanović.

Kada su se pojavile informacije o slučajevima uznemiravanja na stranici „Nisam tražila“, zajedno sa menadžmentom Fakulteta smo reagovali po tom pitanju. SVFF je bio glavni inicijator u promjeni Etičkog kodeksa Univerziteta u Tuzli. Podržali smo politiku nulte tolerancije čiji je predlagač naša dekanica, a ta politika se odnosi na nultu toleranciju prema bilo kakvom obliku uznemiravanja i diskriminacije studentica i studenata po bilo kojem osnovu. Primijetili smo nedostatke u Etičkom kodeksu kada je u pitanju ovaj konkretni problem uznemiravanja i diskriminacije, te je naša inicijativa bila za promjenu Etičkog kodeksa pri čemu su definirane povrede odnosno pri čemu je diskriminacija po bilo kom osnovu i uznemiravanje definirano kao povreda i narušavanje Etičkog kodeksa, što znači da studentice i studenti sada mogu prijaviti slučajeve uznemiravanja i diskriminacije, jer ih institucija prepoznaje kao takve.

Kada se epidemiološka situacija ”stabilizirala”, počeli smo sa realizacijom naših offline aktivnosti. Tako smo bili suorganizatori obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika na Filozofskom fakultetu. A zatim smo pokrenuli aktivnosti koje se tiču kulture sjećanja. Na tim aktivnostima i trenutno radimo. Do sada smo podsjetili na žrtve masakra na tuzlanskoj Kapiji, pri čemu smo 25. maja ove godine organizovali šetnju i odavanje počasti žrtvama masakra na Kapiji. Zatim, 31. maja ove godine, na Dan bijelih traka, podsjetili smo javnost na žrtve iz Prijedora, podjelom bijelih traka i programom čitanja imena ubijene djece koja bi danas bili nada naše države, a čiji su životi prerano i na stravičan način ugašeni.

Trenutno, sprovodimo aktivnosti sjećanja i podsjećanja, u cilju dugoročnog pamćenja, genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.

Također, u cilju unapređenja izvođenja nastavnog procesa, na početku i na kraju svakog semestra sprovodimo anketu među studentima o kvalitetu održane nastave i zadovoljstvu studenata po tom pitanju. Pred kraj ovog semestra nismo sproveli anketu, jer je bila sprovođena od strane Univerziteta u Tuzli, ali smo bili aktivni posmatrači i pobrinuli se da što više naših kolegica i kolega ima pristup toj anketi kako bi mogli izraziti svoje stavove i mišljenja.

BH portal: Ono što je trenutno aktuelno je „Čitanje za Srebrenicu“ , projekat o kome smo već pisali na našem portalu. Možeš li nam reći nešto više o tom projektu?

Maida Šljivić: Cilj samog projekta je sjećanje i podsjećanje, odnosno čuvanje od zaborava i stvaranje okvira kulture pamćenja stravičnih zločina i sprovođenja genocidne politike širom Bosne i Hercegovine u toku agresije, ali danas i kulturološki nakon ”fizičkog” pokušaja gašenja svega bošnjačkog i bosanskog. Primarna aktivnost projekta je javno čitanje imena žrtava genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Počeli smo od 11. juna, a naše aktivnosti će trajati do 11. jula. Sastajemo se svakog petka, počinjemo od 13:30 i čitamo određen broj imena. Lokacija našeg sastajanja je Trg slobode i Filozofski fakultet. Poruka čitanja na Trgu je dvojaka – prvo, podsjećanje, čuvanje od zaborava i buđenje empatije slučajnom prolazniku, jer nemamo stalnu publiku niti u ovakvim aktivnostima možemo poželjeti onome ko sluša, da uživa u sadržaju, nego da suosjeća sa onima koji su ostali bez svojih najmilijih i pokuša osjetiti težinu te maligne, hegemonističke, velikosrpske, a možemo reći i genocidne politike sprovođene decenijama i stoljećima na našim prostorima. S druge strane, kao studenti Filozofskog fakulteta, upućujemo na društvene procese i pojave, a to smo odlučili raditi na trgu – kao nekad Sokrat.

Drugi dio projekta, odnosi se na direktno odavanje počasti žrtvama genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, na dan 11.07.2021. godine, aktivnosti će početi u 11:00 na Trgu slobode u Tuzli, i ovom prilikom pozivam zainteresovane sugrađanke i sugrađane da nam se pridruže u tome.

BH portal: Šta možemo očekivati odnosno kakvi su planovi SVFF u budućnosti?

Maida Šljivić: Naš plan je da nastavimo raditi ovim tempom. A cilj za budućnost ostaje isti – studentski interes, prava studenata, unapređenje kvaliteta izvođenja nastavnog procesa, te rad na projektima od društvenog značaja.Dosadašnje projekte smo sproveli s namjerom da oni ostanu primjer budućim generacijama, za koje ne sumnjamo da će vremenom postati i bolji i kvalitetniji.

BH portal: Da li si ti kao student zadovoljna stanjem na Univerzitetu u Tuzli odnosno samom Filozofskom fakultetu? Šta bi se moglo popraviti u budućnosti?

Maida Šljivić: Trenutno stanje na Univerzitetu upućuje na potrebu za promjenama. Promjene su svakako uvijek dobrodošle i kao vid potpunog preokreta, ali i kao jedan vid poboljšanja unutar organizacije/institucije i njenog djelovanja prema vani. Nedavno smo, u okviru Studentskog parlamenta radili na inicijativi za uspostavljanje online platforme, što smatramo da bi doprinijelo odnosu Univerzitet-student, ali da je u svakom slučaju i neophodno u 21. vijeku kada je digitalizacija prisutna svuda oko nas.

Što se tiče ovog ali i svih drugih eventualnih problema i prepreka, pandemija nas je sve naučila i/ili podsjetila na potrebu brze intervencije i iznalaženja rješenja, ali i stvaranje dugoročnih planova kada je u pitanju digitalizacija na Univerzitetu i kreiranje kriznih planova, za vanredne situacije.

BH portal: Koja je tvoja poruka budućim studentima odnosno svim onima koji planiraju studirati na Filozofskom fakultetu?

Maida Šljivić: Kao i kroz cijeli život, susrećemo se sa ugodnim i manje ugodnim situacijama, za prevazilaženje ovih drugih potrebni su hrabrost, marljiv rad, odlučnost i strpljenje.

Ono što kao studentski predstavnik mogu poručiti budućim kolegicama i kolegama je da se uvijek imaju kome obratiti, bilo da se radi o problemima i preprekama na koje nailaze ili ukoliko imaju određena pitanja u vezi sa studiranjem na Filozofskom fakultetu –Studentsko vijeće Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli stoji na raspolaganju.

Budućim kolegicama i kolegama želim mnogo sreće i uspjeha u njihovom obrazovanju i izgradnji karijere na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

BH portal: Kakvo je tvoje mišljenje o trentunom statusu mladih u BiH? Na koji način mladi mogu poboljšati svoj položaj?

Maida Šljivić: Kroz dosadašnji društveni angažman i djelovanje kroz civilne organizacije i NVO sektor, primijetila sam da Bosna i Hercegovina ima budućnost. Odnosno, da u Bosni i Hercegovini imamo mlade ljude koji rade u cilju poboljšanja i unapređenja bosanskohercegovačkog društva. Smatram da je takve mlade potrebno podržati u njihovim namjerama. S druge strane, naravno nije sve idealno, imamo mlade koji su pasivni, nezainteresovani, i glavna aktivnost im je širenje negativnosti. Smatram da status mladih ljudi u Bosni i Hercegovini ne može biti predmetom generalizacije, nego da zavisi u najvećem dijelu od pojedinačnog zalaganja i aktivnosti.

Mladi, ali i svi društveni akteri, svojim pojedinačnim angažmanom mogu u mnogome doprinijeti razvoju i unapređenju bosanskohercegovačkog društva. Biti najbolji u sferi svoga djelovanja – recept za individualnu satisfakciju koja svakako doprinosi općem dobru, koristi zajednice koja nam je svima potrebna.

BH portal: Da li se vidiš sutra u politici kroz angažman u nekoj političkoj stranci?

Maida Šljivić: Politika kreira zajednicu. Često zaboravljamo ulogu politike kao kreatora zajednice i procesa u njoj, te se pojedinci deklarišu kao ”apolitični”. Politika se nerijetko vidi kao ”nužno zlo”. Međutim, društvene pojave i procesi počinju od politike i  vođeni su kroz politiku. Nije grijeh baviti se politikom – to je, prema mome mišljenju stav koji je potrebno više promovirati u našem društvu, kako bismo promijenili paradigmu politike kao nužnog zla i nesreće.

BH portal: Za kraj, reci nam kakvi su ti planovi za budućnost? Ostanak u BiH ili odlazak? Tvoje mišljenje, kakva je budućnost BiH iz perspektive mlade osobe kao što si ti?

Maida Šljivić: Moj plan je ostati u ovoj državi i svojim angažmanom i radom doprinijeti razvoju bosanskohercegovačkog društva. No, to ne znači da ne razumijem one koji ne vide perspektivu niti mogućnosti u Bosni i Hercegovini, te se odlučuju za odlazak. Sve su to individualni stavovi, ciljevi i potrebe, oko kojih mislim da bi trebalo biti više razumijevanja i uvažavanja. Nerijetko svjedočim raspravama gdje pojedinci ”osuđuju” jedni druge zbog odluke ostanka ili odlaska. Pojedinac ima pravo izbora i to ne bi trebalo biti predmet diskusije.

Ne bih da zvučim idealistički, ali kao što prethodno rekoh vezano za stav o mladima u Bosni i Hercegovinu, zaista vidim svijetlu budućnost za našu državu. Međutim, imamo pojedine medije ali i politike koje, smatram, imaju prevelik uticaj na javno mnijenje, a u njihovim agendama je širenje negativnosti i defetizma – predstavljanje Bosne i Hercegovine nemogućom državom, nemogućom za život, razvoj, prepunom afera i korupcije, dijagnoza svega negativnog u javnom prostoru što smatram da u ljudima budi osjećaj ravnodušnosti prema državi, u mladima posebno želju za odlaskom… Također, imamo i pojedine organizacije koje šire uticaj susjednih država i nastoje onesposobiti državne institucije. Na svemu tome je potrebno, ne samo dijagnosticirati problem, nego raditi i djelovati u cilju rješavanja. A svaka akcija potiče od pojedinca, tako da smo svi mi, posebno mi mladi, potrebni u smislu unapređenja našeg društva i države, za pojedinačno dobro.

Podsjećamo, članovi SVFF su 11. juna počeli sa projektom “Čitanje za Srebrenicu”, a plan je da se čitanje imena završi 11. jula. Drugi dio projekta, odnosno direktno odavanje počasti žrtvama genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, SVFF će realizirati 11. jula sa početkom u 11:00 na Trgu slobode u Tuzli.

Razgovarao: Emir Alić/BH portal

Oglašavanje

Izdvojeno

Mjesec bosanske pismenosti – od Kulina bana do evropskih dana

Objavljeno

na

Od

Piše: Halid Bulić

 

Malo je datuma u prošlosti Bosne i Hercegovine koji su toliko obremenjeni historijskim značajem i simbolikom kao što je 29. august 1189. godine – datum potpisivanja Povelje Kulina bana. Povelju mnogi proglašavaju “rodnim listom bosanske državnosti”. Po nekima je možda više opravdano smatrati je “uvjerenjem o državljanstvu”, a za treće je Povelja, osim što je svjedočanstvo o bosanskoj pismenosti, državnosti i dobrohotnosti prema susjedima, i svojevrstan spomenik slobodnoj trgovini. Kako god da je shvatimo, moramo priznati da se 29. august u Bosni i Hercegovini uglavnom doživljava kao značajna godišnjica, koja ima potencijal da se obilježava s pozitivnim emocijama.

Međutim, uprkos tom potencijalu, 29. august u medijima i općenito u društvu obilježavao se “gledanjem unatrag”: podsjećanjem na značaj potpisivanja Povelje i bana Kulina i žalom što nijedan primjerak nije u Bosni i Hercegovini. Takav pristup nije donosio ništa. Srećom, nije ni smanjio količinu pozitivne energije koju emitira ovaj datum. Bilo je samo pitanje vremena kada će neko taj značajni datum proglasiti “danom nečega” što se može korisno upotrijebiti u sadašnjosti – radi bolje sadašnjosti i budućnosti.

Konačno je 2020. godine Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” objavila da će 29. august nadalje obilježavati kao Dan bosanske pismenosti. U ovom trenutku ne možemo znati kako će “Preporod” ili bilo ko od nas iskoristiti priliku koja je nastala definiranjem ovog atraktivnog svečanog dana. Niko ne zna kako će ko sljedeće godine tumačiti riječi “bosanska”, “pismenost”, a i za “dan” ne možemo biti sigurni. Ipak, držim da je konačno usmjeravanje 29. augusta na savremena pitanja i pitanja budućnosti važna prekretnica u našem poimanju tog datuma. Nema razloga da se ta inicijativa ne prihvati i da se ovaj dan ne ustabili u popisu svečanih dana važnih za jezik.

Svaki “jezički datum” koji će privući pozitivnu pažnju javnosti (a to podrazumijeva i proizvođače i konzumente “jezičkih proizvoda”, potencijalne finansijere jezičkih istraživanja i nadarenih učenika te kreatore politika) može doprinijeti da se problemi koji postoje u vezi s upotrebom jezika, jezičkim pravima, pismenošću ili nepismenošću detektiraju, analiziraju i da se počne aktivnije raditi na njihovu rješavanju. Postoji već nekoliko takvih datuma. Neki imaju međunarodni značaj, kao što su Međunarodni dan maternjeg jezika (21. februar), Međunarodni dan pismenosti (8. septembar) i Evropski dan jezikâ (26. septembar). Oni su dosad uglavnom poznati u Bosni i Hercegovini i svi kojih se tiče, uključujući većinu škola i medija, posvećuju pažnju njihovu obilježavanju i iskorištavanju promotivnog potencijala koji imaju. Međutim, ako pogledamo učinke kampanja promocije i učenja koje traju samo jedan dan, vidjet ćemo da se za jedan dan veoma malo postiže. Može se čitati mali broj stručnih intervjua, poslušati mali broj predavanja, promocija, edukativnih emisija – i već sutradan svi se posvećuju novim (nejezičkim) temama i idejama.

S druge strane, svjedočimo i da lingvistički stručni kolektivi mogu zasnovati i održavati višednevne, odnosno višesedmične stručne događaje. Dobri primjeri su Dani Instituta za jezik (koje organizira Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu od 21. februara do 21. marta) i Mjesec hrvatskog jezika (koji organizira zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje od 21. februara do 17. marta). U periodu od nekoliko sedmica može se voditi značajna stručna kampanja koja može polučiti trajne rezultate. Smatram da bi za jezik i pismenost bilo veoma korisno ustanoviti više takvih dugotrajnijih događaja, a nacrt jednog takvog predstavljam u nastavku teksta.

Uvezivanje nekoliko značajnih datuma u okvire jedne kampanje moglo bi privući više pažnje javnosti na jezička pitanja nego što ti datumi mogu pojedinačno. Period od 29. augusta (Dana bosanske pismenosti) do 26. septembra (Evropskog dana jezikâ) ima najviše potencijala. Između ovih datuma smješten je 8. septembar (Međunarodni dan pismenosti). Stoga, ne želeći ni najmanje umanjiti značaj BZK “Preporod” (koja je ustanovila Dan bosanske pismenosti), niti UNESCO-a (koji je ustanovio Međunarodni dan pismenosti), niti Vijeća Evrope (koje je ustanovilo Evropski dan jezikâ), već baš naprotiv, pridružujući se njihovim dobrohotnim težnjama – predlažem da ustanovimo i ubuduće obilježavamo Mjesec bosanske pismenosti.

Na početku ovog perioda (stručnog događaja) jeste Dan bosanske pismenosti, koji asocira na početke bosanske pismenosti (ali samo simbolički, jer je pismenost osvjedočena i ranije), a na kraju Evropski dan jezikâ, koji podsjeća na mjesto bosanskog među modernim evropskim jezicima i zaziva mu evropsku budućnost. Između njih je, kako spomenuh, Međunarodni dan pismenosti, koji dodaje cijelom mjesecu globalnu dimenziju.

Osim ovih simboličkih argumenata, važni su i praktični argumenti. Septembar je mjesec kada počinje nova školska godina i kada učenicima pismenost postaje značajniji činilac u životu nego što je u toku ljeta. To je i prilika da se, zahvaljujući pojačanim aktivnostima, istakne značaj pismenosti i nastave jezika i u poređenju s drugim nastavnim predmetima. Ovo ne treba razumjeti kao moje pristrano favoriziranje vlastite struke i nipodaštavanje drugih predmeta. Ne. Ovo je samo prilika da se podsjetimo da se svi školski predmeti predaju i sve naučne spoznaje prenose zahvaljujući jeziku i da je za njihovo uspješno funkcioniranje potrebna pismenost.

Nažalost, septembar je najčešće mjesec kada problemi diskriminacije đaka Bošnjaka u povratničkim mjestima dolaze do izražaja i kad se više nego ikad javlja potreba da sva javnost govori o tome i potakne lidere u “ušuškanijem” dijelu BiH da budu lideri, a sudove da budu sudovi.

Da zaključim, u toku jednog aktivnog, posvećenog, dobro isplaniranog mjeseca može se postići mnogo manjih ili većih rezultata, određeni procesi i proizvodi mogu se izvesti od ideje do realizacije. Za jedan mjesec mogu se organizirati i uspješno završiti kursevi ili radionice svih savremenih i historijskih pisama bosanskog jezika. Može se napisati brošura, prevesti značajan tekst, održati ozbiljan kurs ili niz radionica i predavanja koja se tiču bilo koje teme. Može se organizirati sajam, vrhunske kampanje vidljivosti ili skupljanja sredstava, ekskurzije. Može se pokrenuti i ustabiliti ozbiljan blog… Postoji još bezbroj mogućnosti.

Nadam se da će vas ovaj tekst potaknuti na intenzivne aktivnosti koje se tiču širenja pismenosti i jezičke kulture i iskorjenjivanje nepismenosti kod nas i u svijetu, za dobro svih.

 

Izvorni tekst pročitajte na: www.halidbulic.ba

Nastavite čitati

Izdvojeno

Mladić iz Fojnice mora popiti čak 25 litara vode dnevno

Objavljeno

na

Od

Marin Čuturić iz Fojnice svaki dan mora popiti 25 litri vode kako ne bi dehidrirao.

Svoju urođenu manu uspješno svladava disciplinom te bavljenjem ekstremnim sportovima kao što su alpinizam, paragliding i moto cross. Marin je i odličan majstor za opravku automobila a Srećko Stipović ga je snimao i na romanijskim Crvenim stijenama gdje je osvajao Via Ferratu Sokolov put.

Iako ga u početku mnogi nisu razumjeli, danas je drugačije jer ljudi ga cijene i poštuju zbog discipline i odličnih psihofizičkih sposobnosti.

Pogledajte reportažu Srećka Stipovića.

BHRT

Nastavite čitati
Oglašavanje
Oglašavanje

Najčitanije