Povežite se

Biznis

Hranu uvozimo, a domaća propada: Od Nove godine nas čekaju i nova poskupljenja

Objavljeno

na

Pandemija koronavirusa izazvala je znatne poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Dok, s jedne strane, poljoprivrednici zbog viškova mlijeka, povrća i mesa, koje nisu uspjeli da prodaju, prijete protestima, s druge strane najavljena su poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Kako će se to odraziti na džep građana i zašto proizvodi poskupljuju uprkos postojanju viškova na tržištu?

Cijene brašna i ulja su krajem novembra povećane za deset posto, a početkom sljedeće godine mlinari su najavili još jedno poskupljenje brašna.

Poslije nove godine očekuje nas još jedan talas poskupljenja, ono bi se kretalo od 3 do 5 feninga. 20 30 posto domaće pšenice učestvuje u pekarskoj proizvodnji dok se ostalo uvozi”, izjavio je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina.

A, dok osnovne životne namirnice poskupljuju, viškovi poljoprivrednih proizvoda su ogromni.

“Ima otrpilike oko 15 miliona litara mlijeka, mesa ja ne znam stvarno, krompira, povrća, hrpa, to sve stoji, ne može da se proda zbog uvoza, jer je iz uvoza dosta jeftinije”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, za BHRT.

Početkom godine su nas zbog pandemije podsticali da proizvedemo što više, a sad kad smo proizveli, oni uvoze i još dižu cijene, kažu ogorčeni poljoprivrednici. Rješenje vide u zaštiti domaće proizvodnje.

“Daleko je to od dobrog, juneće meso, svinjsko meso ponude sa svih strana dolaze, ne znam kakav je kvalitet, ko to kontroliše, stvarno da se zapitamo, šta da radimo, od čega da živimo. Nenormalno mnogo tržišnih viškova se pojavilo”, govori Đorđe Vakčić, poljoprivrednik, dok Branko Mastilo, predsjednik Udruge proizvođača povrća RS, dodaje: “Mnogo smo zasijali, godina povoljna, pridružili smo se da pomognemo državi i narodu da ima dovoljno stanovništvo povrća, međutim, posljedica korone, mala potražnja.”

Postavlja se pitanje – zašto se povećavaju cijene kada postoji dovoljno proizvoda i kada su prisutni značajni viškovi? Odgovor je – uvoz, kažu analitičari.

“Mi smo zemlja koja ne može da se hrani, mi 50 % hrane obezbijeđujemo, a drugu polovinu uvozimo, to je veliki rizik za ovaj narod i nijedna država sebi ne dozvoljava da ne može da hrani narod. Mi smo vidjeli u martu kad je naišla pandemija”, objasnio je Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

Da li će se stanje promijeniti, znat će se u narednih deset dana.

Poljoprivrednici žele da uvoz bude zaustavljen, dok domaći proizvodi ne budu prodani.

Zbog toga su zatražili sastanak s ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem.

Osim zaštite domaće proizvodnje, jedan od prijedloga za stabilizaciju tržišta je i formiranje nove zajedničke institucije koja bi se bavila pitanjima poljoprivrednika na nivou Bosne i Hercegovine.

 

Advertisement

Biznis

Novi Pazar: Industrijska zona čeka nove investitore

Objavljeno

na

Od

Industrijska zona u Novom Pazaru raspolaže sa 12 hektara slobodnog prostora za privrednike, pokazuju poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U okviru zone, koja se prostire na 42 hektara, trenutno posluje 45 poslovnih subjekata, koji koriste oko 71 odsto te površine, odnosno 30 hektara.

Od osam infrastrkturnih zahteva, u koje spadaju putevi, električni vodovi, gasne instalacije, telekomunikacije, železnica, vodovod, kanalizacija i upravljanje otpadom, ona ispunjava šest, jer ne poseduje gas i železnicu.

Presudni faktori mnogim investitorima za početak poslovanja su u najčešćim slučajevima izgrađena infrastruktura, blizina autoputa, kvalifikacije opštine i postojanje univerziteta.

Prosečna neto zarada u oktobru prošle godine u Novom Pazaru iznosila je oko 45 hiljada dinara, a prema poslednjim podacima u ovom gradu ima oko 22 hiljade nezaposlenih.

U Srbiji postoje 374 industrijske zone u 133 opštine, u okviru kojih posluje 1.884 poslovnih subjekata.

 

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Ogromne posljedice korona-krize u FBiH: Samo u decembru promet manji za 372 miliona KM

Objavljeno

na

Od

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.12.2020. godine na području ovog entiteta instalirano je ukupno 85.447 fiskalnih uređaja, putem kojih je u decembru 2020. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 3 milijarde 930 miliona 82 hiljade i 193,59 KM.

U odnosu na 31.12.2019. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 9.682, a evidentirani promet u mjesecu decembru 2020. godine je manji u odnosu na decembar 2019. godine za 372 miliona 41 hiljadu i 65,87 KM.

Evidentirani promet putem fiskalnih uređaja po kantonima za 2019. i 2020. godinu može se vidjeti u tabelarnom prikazu.

 

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.12.2020. godine je općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 5.615 fiskalnih uređaja.

Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31.12.2020. godine je općina Dobretići na čijem području su instalirana četiri fiskalna uređaja.

Općina u kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u mjesecu decembru 2020. godine je općina Novi Grad Sarajevo na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu od 314 miliona 900 hiljada i 320,60 KM.

Općina u kojoj je evidentiran najmanji ukupan promet putem fiskalnih uređaja u mjesecu decembru 2020. godine je općina Dobretići na čijem području je evidentiran ukupan promet fiskalnih uređaja u iznosu od 132.160,85 KM.

Nastavite čitati

Najčitanije