Connect with us

Vijesti

Hrana, piće, cigarete i alkohol: Koliko čega smijete unijeti u Hrvatsku i Crnu Goru

Objavljeno

na

Sezona je godišnjih odmora i mnogi razmišljaju o odlasku na more. Veliki broj građana BiH već tradicionalno za svoju morsku destinaciju bira jednu od dvije susjedne države s obalom na Jadranskom moru – Hrvatsku ili Crnu Goru.

Pravila za prelazak granice vezana za mjere zaštite od pandemije koronavirusa već su manje-više svima poznata, međutim, određene novine uvedene su kada je riječ o prtljagu, tj. stvarima poput hrane, pića ili duhanskih proizvoda koje možete prenijeti preko granice.

HRVATSKA

Kao država koja je članica Evropske unije, Hrvatska ne dozvoljava unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoju teritoriju, dok su ostali prehrambeni proizvodi uglavnom dozvoljeni, međutim, u ograničenim količinama.

Hrana i piće

Dozvoljeno je unijeti dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog porijekla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževi, žablji kraci – 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, svježeg voća i povrća (osim krompira) do pet kilograma.

Mogu se unositi kruh, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uslovom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Uz posjedovanje medicinske dokumentacije moguće je unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obaveznu potvrdu ljekara.

Ova pravila su na snazi od ranije, međutim, ove godine promijenjeno je pravilo koje se odnosi na unos duhanskih proizvoda. Prema pravilniku koji je na snazi od ove godine, količina cigareta koja se može unijeti u Hrvatsku nije više dvije šteke, nego dvije kutije.

Duhanski proizvodi

Za putnike koji iz BiH ulaze u Hrvatsku (EU) drumskim putem dozvoljeno je unošenje maksimalno:

  • 40 cigareta
  • 20 cigarilosa
  • 10 cigara
  • 50 grama duhana za pušenje
  • 50 grama grijanog duhanskog proizvoda
  • 10 mililitara e-tekućine

Alkohol i alkoholna pića

Dozvoljen je unos jednog litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22% ili do dva litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje.

Dozvoljen je unos četiri litra vina ili 16 litara piva.

Iz carine je istaknuto da se oslobađanje na navedene trošarinske proizvode ne može primijeniti na putnike mlađe od 17 godina.

Plaćanja uvoznih dažbina oslobođeno je i gorivo u rezervoarima prijevoznih sredstava, kao i do 10 litara identične vrste goriva u prikladnim prenosivim spremnicima za rezervno gorivo.

Kućni ljubimci

Kućni ljubimci (psi, mačke i životinje iz porodice kuna) u pratnji posjednika koji putuju kroz Republiku Hrvatsku ili koji tu privremeno borave moraju, prije ulaska u zemlju, biti označeni mikročipom ili jasno čitljivim tetoviranim brojem, koji mora biti upisan u međunarodno svjedočanstvo (certifikat) izdan u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske.

Kod prve vakcinacije protiv bjesnoće, koja se provodi u dobi od tri mjeseca, moraju biti vakcinisani najmanje šest mjeseci i ne više od godinu prije putovanja, a kod naknadnih (booster) vakcinacija ne više od godinu prije putovanja.

Na području Republike Hrvatske zabranjen je uvoz i privremeni boravak moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull, koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) (pit bull terijera) i njihovih križanaca.

CRNA GORA

Crna Gora nije članica Evropske unije tako da su pravila dosta blaža. Preko crnogorske granice također nije dozvoljeno prenijeti svježe meso i mlijeko.

Hrana i piće

U Crnu Goru se može unijeti pet kilograma svježeg voća i povrća (osim krompira), kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaa, čajeva, litar žestokog pića u originalnoj ambalaži, pet litara flaširane vode, dva litra ostalog negaziranog pića, četiri litra vina i dva litra piva. Možete unijeti i kilogram konzervirane hrane.

Duhanski proizvodi

Što se tiče duhanskih proizvoda, pravila su dosta blaža u odnosu na hrvatsku pa je tako moguće unijeti šteku cigareta po osobi.

Za putnike koji iz BiH ulaze u Crnu Goru drumskim putem dozvoljeno je unošenje maksimalno:

  • 200 cigareta
  • 100 cigarilosa
  • 50 cigara
  • 250 grama duhana za pušenje

Alkohol i alkoholna pića

Dozvoljen je unos jednog litra alkohola i alkoholnih pića, sa stvarnom zapreminskom alkoholnom jačinom preko 22% vol ili nedenaturisani etil-alkohol alkoholne jačine 80% vol. ili jači. Dozvoljen je unos dva litra alkohola ili alkoholnih pića, sa stvarnom zapreminskom alkoholnom jačinom koja ne prelazi 22 posto.

Dozvoljen je unos četiri litra nepjenušavog vina, kao i dva litra piva.

Putnik koji ulazi u Crnu Goru može sa sobom nositi razumnu količinu ljekova koja mu je potrebna za ličnu upotrebu ili za životinju koju unosi, najviše za 6 mjeseci.

Kućni ljubimci

Unos kućnih ljubimaca se odobrava ukoliko ih prati veterinarski pasoš i odgovarajući veterinarski certifikat za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, koji izdaje službeni veterinar zemlje izvoznice.

Klix

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije