Povežite se sa nama

Lifestyle

Hercegovački pčelari proizvodit će pčelinji otrov za liječenje karcinoma dojke

Objavljeno

-

Uz financijsku potporu razvojnih programa iz Švedske i SAD-a, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja” organizirao je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova, objavili su mediji u utorak.

“Potrebno je prethodno urediti zakonsku regulativu u BiH, a pčelari koji su dio ovog Saveza s proizvodnjom većih količina počinju već sljedeće godine”, rekao je predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom, Dobro Zovko.

Pojasnio je kako je potrebno proizvesti velike količine pčelinjeg otrova kako bi bili konkurentni na tržištu. Savez kojemu je na čelu okuplja od 750 do 800 pčelara i godišnje proizvode oko 300 tona meda.

“Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji”, dodao je Zovko.

Po njegovim riječima, radi se o složenom, teškom, ali i isplativom poslu budući se za kilogram pčelinjeg otrova može zaraditi 20.000 eura.

Za vađenje pčelinjeg otrova potreban je poseban uređaj koji se postavlja unutar košnice. Predavanja hercegovačkim pčelarima održavao je Tvrtko Matijević iz Daruvara koji je izumitelj jednog tipa ovog uređaja. Dokazano je da njegov uređaj prikuplja visokokvalitetni pčelinji otrov, a to je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, navode mediji.

Prema istraživanju Instituta za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilišta Zapadne Australije, učinovitim su se pokazala tretiranja pčelinjim otrovom iznimno rijetkog karcinoma dojke (TNBC). Pčelinji otrov koristi se i u farmaceutskoj industriji za krema za lice, za liječenje sportskih ozljeda te bolesti poput reumatizma i bronhijalne astme.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Lifestyle

Vreću kupusa ni po dvije marke niko neće

Objavljeno

-

Od

Proizvođači kupusa širom Bosne i Hercegovine nalaze se u veoma nepovoljnom položaju jer imaju velike količine neprodatog kupusa za koje ne mogu naći kupce ni po dosta nižoj cijeni, te velike površine ovog povrća, kako tvrde poljoprivednici, biće zaorane.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je slab otkup, odnosno prodaja kupusa, a da je ta cijena pala i za 40-50 odsto u odnosu na prošlu godinu.

“Kolika god da je cijena kupusa, pa da je i džaba, niko ga neće. Ljudi nemaju gdje da lagere robu, pa rješavaju to na bilo koji način. Dosta toga će biti zaorano jer se ne isplati skidati kupus s njive, kupovati za njega vreće, a ne možete ga prodati. Tako se ide u još dublji minus”, kaže Bićo za “Nezavisne”.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja porvrtara RS, kaže da kupusa ima mnogo, da je cijena niska, a potražnja mala.

“Otkup povrća za koji je Vlada dala podsticaje u iznosu od dva miliona nije dao rezultate za kupus. Otkupljeno je dosta paprike i luka, ali krompira, kupusa i luka će ostati mnogo. Tu će biti dosta zaoranog, a ono što se proda, prodaje se po niskoj cijeni, koja varira”, rekao je Mastalo.

On kaže da kupusa ove godine ima mnogo zato što je pandemija virusa korona, pa nema svadbi, nema veselja, druženja, te da restorani rade malim kapacitetima i smanjena je generalno potrošnja povrća.

“Malo se povrća troši, a onda to ima za posljedicu da ga ima mnogo više na tržištu, odnosno više ga je i zasađeno proljetos zbog korone i sad se javila hiperprodukcija, odnosno velika ponuda, te se ne može toliko potrošiti i dolazi do pada cijene”, kaže Mastalo.

Iako je cijena izuzetno niska, Mastalo kaže da ga ne mogu prodati ni po toj niskoj cijeni zato što nema ni potrošnje. Dodaje da je kupus ove godine kvalitetan.

“Cijene su niske, bijeli kupus je 0,15-0,20 KM po kilogramu, dok je tamni varaždinac skuplji i on je oko 0,40 KM po kilogramu. Riječ je o veleprodajnim cijenama. Proizvođači daju po 0,20 KM po kilogramu pa po tome vreća košta dvije KM. Preprodavac ga kupuje po toj cijeni i prodaje po tri-četiri KM, te tako zaradi više nego proizvođač”, rekao je Mastalo.

On ističe da cijene na tržištu u maloprodaji variraju, ali da je bijeli kupus četiri KM, a varaždinac po šest-sedam KM.

“Za razliku od prošle godine, cijene su niže za oko 40 odsto i maloprodajne i veleprodajne, ali su procjene da se svejedno kupus neće ni prodati”, ističe Mastalo.

Proizvođač kupusa iz Bijeljine kaže da je cijena u odnosu na prošlu godinu pala za 40, pa i 50 odsto.

“Cijena jedne vreće bude oko dvije marke, ali ona varira u zavisnosti od potražnje. Cijene su niske, a troškovi veliki dok se plati radna snaga. Mi se bavimo i proizvodnjom organskog kupusa. Ove godine ima generalno manje kupaca. Imamo oko dva i po duluma organskog kupusa i on je 50 odsto skuplji od obične proizvodnje, međutim i tu je cijena pala”, kaže ovaj proizvođač iz Bijeljine.

Za razliku od brojnih proizvođača kupusa koji nisu uspjeli prodati svoj proizvod, proizvođač u Bugojnu kaže da je uspio prodati kupus koji je zasadio na tri duluma.

“Nisam imao problema što se tiče prodaje. Međutim, moja braća su posadila oko devet duluma i imaju problema s prodajom kao i većina proizvođača. Njima je od tih devet duluma ostalo još oko dva duluma koja nisu prodali”, kaže ovaj proizvođač iz Bugojna.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Lifestyle

Sokočanin pravi neobične i unikatne proizvode od epoxy smole

Objavljeno

-

Od

Sokočanin Miljan Pajić /34/ pravi neobične i unikatne stolove, stone lampe, pepeljare i privjeske za ključeve od epoxy smole, koja je, kao tehnika izrade, novina u BiH, pa i u evropskim zemljama, te očekuje podršku zajednice da izađe na inostrano tržište.

Ideju da počne sa ovim hobijem dobio je, kako kaže, tražeći način da popuni slobodno vrijeme dok je radio kao trener u Kini do pojave virusa korona.

“Zanat sam naučio zahvaljući Facebooku i Youtubu, a iskustva sticao mučeći se pri pravljenju prvih radova, jer sam u posao ušao bez savjeta majstora ovog zanata, a sada proizvodim unikatne predmete – prava umjetnička djela koja i svijetle”, priča Pajić za Srnu.

Po dolasku iz Kine, kupio je prvi paket od 20 litara epoksi smole i izradio tri stola, na kojima je “ispekao” zanat i sada ide dalje i usavršava svoj rad.

Za njegove proizvode od epoxy smole ima kupaca, iako nisu jeftini za standard ljudi u BiH, jer su, kako Miljan kaže, unikatni i veoma kvalitetni.

Pajić se nada da će lokalna i šira zajednica prepoznati njegov rad i pomoći mu da se njegovi proizvodi nađu van granica zemlje, što bi garantovalo dobru cijenu i olakšalo nabavku kvalitene sirovine za izradu, prije svega stolova i ukrasnih lampi.

Pajić pojašnjava da osnovnu sirovinu nabavlja u tečnom stanju, da se ona sastoji od dvije komponente, smole i učvršćivača, koje neprestano miješa dvadesetak minuta u različim omjerima kako bi se dobila providna masa kojoj se dodaju pigmenti radi boje.

Pajić ističe da se tako pripremljena masa izlije u silikonirani kalup i zatim kontrolisano steže kako bi se dobila potpuno ravna ploča.

Prema njegovim riječima, predmeti se prave kombinacijom smole i drveta sa kojeg se moraju ostraniti sve nečistoće.

Pajić ističe da zbog složenosti procesa rada manje stolove pravi i po desetak dana i dodaje da sto u dnevnom boravku izrađen od epoksi smole košta od 600 do 700 KM, a, ukoliko su u njega ugrađeni ukrasni elementi, i do 1.000 KM.

On dodaje da se cijena trpezarijskih stolova, u zavisnosti od debljine materijala, kreće od 2.500 do 3.500 KM.

“Našao se kupac za nekoliko mojih stolova i stonih lampi, jer za ljude koji dovoljno znaju o prednosti proizvoda od epoksi smole i vole unikatne proizvode cijena nije problem”, navodi Pajić.

Pajić je profesor fizičke kulture i diplomirani menadžer bezbjednosti, aktivan košarkaš i trener, a ovim hobijem je počeo više da se bavi prije godinu dana u porodičnoj kući na Sokocu.

On ističe da je za kratak period uspio da vrati početna uložena sredstva i dodaje da su pojavom virusa korona poremećeni njegovi planovi da ovaj hobi preraste u ozbiljan posao koji želi da proširi.

Ako bih uspio da se moji proizvodi pojave na evropskom tržištu bilo bi sjajno, jer su dovoljno kvalitetni i lakše bi dolazili do kupca iako je tamo cijena skoro tri puta veća”, uvjeren je Miljan.

Za sada, kako ističe, nije naišao na razumijevanje i pomoć nijednog od subjekata iz lokalne i šire zajednice koji bi materijalno pomogli ideje mladih o zapošljavanju, ali ne gubi nadu da će naredne godine ući u projekat podrške samozapošljavanju resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, proizvodi od epoxy smole su novi trend u svijetu i koriste se za izradu opreme u restoranima, predmeta u domaćinstvu, pa čak i za izradu podova, jer su veoma kvalitetni i otporni na moguća oštećenja površine.

Pajić ističe da zainteresovane osobe njegove proizvode mogu pogledati na “Facebooku” i “Instagramu” na profilu EpoxyRaya.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije