Connect with us

Lifestyle

Europska unija oprašta se od benzinaca i dizelaša

Objavljeno

na

Benzinci i dizelaši odlaze u povijest, budućnost je na električnim vozilima i Europska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u idućem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.

Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.

Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050.

Europska komisija trebala bi 14. srpnja predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.

Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu.

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030.

Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a  zatim 100 posto 2035. godine.

Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem.

Uzlet električnih vozila

Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.

Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno  356.000 vozila, a “što je više nego u cijeloj 2019.”, kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.

Novi  propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.

To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa “na tranzicijsku tehnologiju”.

Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama.

Volkswagen već spreman

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.

“Golemi je sukob unutar Europske  udruge proizvođača automobila ( ACEA). Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone”, objašnjava Matthias Schmidt.

“Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente”, dodaje.

U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine.

“Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.”, ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku.

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju, nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni “neambicioznima” jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.

Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između “2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta”, ocjenjuje  Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.

Canfin zagovara osnutak fondova “od nekoliko milijarda eura” koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.

N1

Oglašavanje

Lifestyle

Mogu li psi dobiti ljudsku verziju prehlade

Objavljeno

na

Od

Kućni ljubimci, a među njima psi, mačke, ptice i gmazovi, sigurni su kada je riječ o ljudskom obliku prehlade, međutim, životinje mogu razviti svoju verziju prehlade koju izazivaju druge vrste virusa.

Kako piše Insider, otprilike procijenjenih 200 virusa koji uzrokuju prehladu nisu zarazni za kućne ljubimce, uključujući pse, mačke, ptice, gmazove, vodozemce i ribe.

Razlog za to leži u činjenici da su virusi koji uzrokuju prehladu kod ljudi specifični za vrstu. Drugim riječima, u slučaju prehlade, oni mogu zaraziti samo ljude.

Virus je poput ključa koji se uklapa u receptor, tj. mora se vezati za receptor s vanjske strane ćelije da bi ušao i oslobodio infekciju. Ti receptori, uglavnom se razlikuju od vrste do vrste.

Što znači da određenim vrstama može nedostajati receptor koji određenom virusu treba da bi ušao u organizam, što zaustavlja infekciju prije nego što započne. Takav je slučaj i kod ljudskog virusa prehlade i ljubimaca.

Iako postoji mnogo bolesti koje su potencijalno prenosive između ljudi i životinja, prehlada nije među njima.

Međutim, iako su kućni ljubimci sigurni od prehlade koja zarazi ljude, mogu dobiti vlastitu verziju prehlade. Na primjer, kod pasa postoji pseća gripa, simptomi su slični onima koji se viđaju kod ljudi, uključujući kašljanje, kihanje, curenje nosa i povišenu temperaturu.

Kod mačaka infekcije gornjih dišnih puteva najčešće uzrokuju virus herpesa, kalicivirus, a često imaju simptome kihanja i iscjedak iz nosa, a mogu imati i povišenu temperaturu i smanjen apetit.

Nastavite čitati

Lifestyle

Najčešće pogreške koje radimo s kremom za sunčanje

Objavljeno

na

Od

Kreme za sunčanje obično koristimo tijekom vrućih ljetnih mjeseci kako bi se zaštitili od jakih sunčevih zraka. Dermatolozi su naveli neke od najčešćih grešaka koje ljudi rade s kremama za sunčanje, a koje bi trebalo izbjegavati.

Kremu stavljate samo kad znate da idete vani

“Kreme za sunčanje trebale bi biti dio naše svakodnevne rutine 365 dana u godini. Prva greška koju ljudi rade je da nanose kremu samo kada znaju da će vani ili na plaži provesti neko vrijeme”, kazala je Cheryl Gustafson, glavna dermatologinja sa Sveučilišta Emory i glasnogovornica Zaklade za rak kože.

Sunčeve zrake dolaze u kontakt s našom kožom i u drugim situacijama, primjerice kada vozite automobil ili sjedite pokraj prozora pa je i tada potrebno nanijeti kremu kako biste se zaštitili. Kako bi krema za sunčanje postala dio vaše svakodnevice, Gustafson savjetuje da počnete koristiti losione za lice i tijelo koji sadrže određeni zaštitni faktor.

Ne nanosite dovoljno kreme

Gustafson ističe da je dovoljna količina kreme za sunčanje otprilike kao loptica za golf. Takva količina dovoljna je za cijelo tijelo. No, istraživanja pokazuju da većina ljudi koristi samo 25 do 50 posto te količine.

Koristite losion koji je predugo bio u torbi

Prije nego što naneste losion ili kremu za sunčanje, provjerite rok trajanja. Kreme kojima je istekao rok neće vas u dovoljnoj mjeri zaštititi jer se kemikalije koje sadrže inaktiviraju nakon nekog remena. Krema za sunčanje je učinkovita otprilike tri godine ako je ispravno čuvate.

Koristite sprej za sunčanje

Iako se čini praktičnijim, sprej možda ipak nije najbolja opcija. Stručnjaci za sigurnosti iz Consumer Reports zabrinuti su zbog mogućih nuspojava nakon udisanja čestica spreja, osobito kod djece. Savjetuju da sprej raspršite najprije na ruku a potom ga utrljate na tijelo.

Preskačete određena mjesta

Nije dovoljno nanijeti kremu samo na ruke, noge, prsa i leđa. Dr. Gustafson navodi da kremu treba nanijeti i na uši, vlasište, usne i stopala kako bi se umanjio rizik od razvoja raka kože, navodi The Healthy. Možete koristiti i balzam za usne sa zaštitnim faktorom, a trebali biste ga nanositi svakih 90 minuta do dva sata.

Nanosite kremu nakon ulaska u bazen/more

Bolje bi bilo nanijeti kremu dok ste još kod kuće jer tako vaša koža ima dovoljno vremena da upije kremu. To je ključno kako bi vas krema zaštitila od UV zračenja.

Kremu nanosite samo ujutro

Dermatolozi savjetuju da kremu nanosite svakih dva sata kada ste izloženi sunucu, a ne samo ujutro.

N1

Nastavite čitati

Najčitanije