Povežite se

COVID-19

Državljani BiH pokušali ući u Hrvatsku s lažnim testovima na COVID

Objavljeno

na

Brodsko-posavska policija kazneno je prijavila 34-godišnjeg i 43-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine, koji su pokušali ući u Republiku Hrvatsku pomoću krivotvorenih testova na COVID-19, saopćeno je u četvrtak iz tamošnje policije.

Dvojica muškaraca zatečena su jučer na na graničnom prijelazu Slavonski Brod, prilikom ulaska iz BiH u Hrvatsku.

Obavljanjem granične kontrole nad 34-godišnjim i 43-godišnjim državljanima BiH, i provjerom vjerodostojnosti nalaza PCR testa na COVID-19, hrvatska policija je utvrdila da je riječ o krivotvorinama, navode iz Policijske uprave brodsko-posavske.

Dvojica državljana BiH osumnjičeni su za za krivotvorenje isprave i policija je protiv njih podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Iz PU brodsko-posavske ponovno su ukazali na važnost pridržavanja propisanih epidemioloških mjera i preporuka.

Građane su pozvali da sve sumnje o kršenju epidemioloških mjera za sprječavanje širenja epidemije koronavirusa mogu prijaviti pozivom na 192 ili putem aplikacije e-dojave.

 

Advertisement

COVID-19

Doza koja život znači: Dok regija vakciniše i naručuje na sve strane, BiH čeka milostinju

Objavljeno

na

Od

Nakon velike borbe s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa radikalnim i manje restriktivnim mjerama koje su danas manje-više postale tzv. nova normalnost, svijet se posljednjih mjeseci okrenuo trci u nabavci vakcine.

Trenutno u svijetu imamo odobrenu vakcinu Pfizera i BioNTecha kojom se već uveliko imuniziraju stanovnici Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, zemalja članica Evropske unije, Australije te zemlje arapskog svijeta. Jučer je i Modernina vakcina dobila odobrenje za upotrebu u EU, a u nekim zemljama i Oksfordska (AstraZeneca). Njihova masovnija odobrenja i upotreba se očekuju u narednim sedmicama.

U našem okruženju u najboljoj poziciji je Hrvatska koja je već 27. decembra počela imunizaciju. Hrvatska i na ovaj način koristi benefite članstva u Evropskoj uniji.

Ugovorili su ukupno 5,9 miliona doza vakcine, a nakon Pfizera očekuju pošiljke Moderne i AstraZenece. Od AstraZenece je naručeno 3,6 miliona doza, ali je zbog ogromnog zanimanja i drugih zemalja EU Hrvatska dobila 2,7 miliona doza. 900.000 doza naručeno je od Johnson & Johnsona, po milion od Pfizera i Moderne, a 300.000 doza od CureVaca.

Krajnji plan Hrvatske je vakcinisanje 70 posto stanovništva, ali na početku su prioritet korisnici domova za starije, nemoćne i odrasle s invaliditetom, radnici u domovima, zdravstveni radnici te dobne skupine od 65 do 80 i više godina.

Srbija je, prema izjavama najviših zvaničnika, pored mehanizama dogovarala direktne nabavke sa Pfizerom, Modernom, Astrazenecom, kineskim Sinovacom i ruskim Sputnjikom. Interesantno, Srbija je počela vakcinaciju i prije svih zemalja EU s obzirom na to da je krajem decembra dobila dobili prvih pet hiljada doza Pfizerove vakcine, a već 24. decembra počeli su vakcinaciju.

Direktnim sporazumom s Pfizerom Srbija ovog mjeseca očekuje ukupno 21 hiljadu doza vakcine, a kroz COVAX mehanizam osigurali su 1,8 miliona doza, a počeli su i upotrebu ruske vakcine koje je stiglo 2.400 doza. Vlasti najavljuju da će u drugoj polovini januara stići velika količina ruske vakcine Sputnjik V – 500.000 doza, kao i velike količine kineske vakcine.

Kod Crnogoraca je situacija slična kao u BiH s obzirom na to da kontingente vakcina očekuju do kraja prvog kvartala 2021. godine, a to je april. I Crna Gora je u COVAX mehanizmu putem kojeg očekuje blizu 250 hiljada doza za 20 posto stanovništva.

Kosovo je prekjučer saopćilo da je pored COVAX-a (360.000 doza) sklopilo direktan ugovor s kompanijama Pfizer i BioNTech za kupovinu 500.000 doza vakcina, što će ukupno biti dovoljno za imunizaciju skoro polovine kosovskog stanovništva.

Albanci čekaju prvu dostavu vakcina u januaru i februaru, a također imaju ugovoren aranžman s COVAX-om za vakcinaciju skoro 600 hiljada stanovnika. Kako navode mediji, EU će “pogurati” Albaniju dodatnom pošiljkom jer spada u zemlje sa srednjim prihodima. Također, Albanci pregovaraju i o direktnim nabavkama od Pfizera, Moderne i AstraZenece.

Dolazak vakcina u Sjevernu Makedoniju se planira sa svih strana, pa su tako prvobitno ušli u COVAX i EU mehanizam. Također su se oslonili i na Bugarsku koja im je obećala dio svojih zaliha, a ministar zdravlja Venko Filipče je kazao da će Sjeverna Makedonija pokušati dogovoriti i direktnu kupovinu od kompanija koje proizvode vakcinu protiv koronavirusa.

I dok države zapadnije od BiH uveliko vakcinišu stanovništvo, ali u našem regionu i uveliko provode kampanju s ciljem što većeg broja imuniziranih stanovnika, naša država je odlučila da bez mnogo napora učestvuje u nabavci i strpi se do proljeća na prvu vakcinu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, priključili smo se COVAX-u i jedva “upali” u EU mehanizam. Danas, sedmog januara, ne znamo ni koje vakcine ćemo dobiti ni kada će tačno stići, kao ni u kojim količinama. BiH je zvanično naručila 2.124.000 doza vakcine, što je namijenjeno za 20 posto stanovništva.

I dalje u zraku visi pitanje šta nakon tih vakcina s obzirom na to da se državne i entitetske vlasti još nisu odlučile ići paralelno u direktne sporazume s proizvođačem vakcina ili državama. I dok se špekuliše da zakoni ne dozvoljavaju direktnu nabavku, mnoge države svijeta i našeg okruženja pored COVAX i EU mehanizma uveliko kupuju.

Evropska komisija je 28. decembra usvojila paket od 70 miliona eura u okviru IPA II koji će biti distribuiran u vidu garancija i omogućiti zemljama Zapadnog Balkana da kupe određeni broj doza vakcina iz kontingenta EU. Pri tome će pojedine članice dijeliti dio svojih unaprijed dodijeljenih doza. Do sada su u EU odobrene samo vakcine Pfizera i BioNTecha te Moderne.

 

Nastavite čitati

COVID-19

Grigorije: Neki crkveni velikodostojnici namjerno odbijali apele o koroni

Objavljeno

na

Od

Vladika diseldorfski i njemački Grigorije izjavio je da su neki teolozi i crkveni velikodostojnici namjerno odbijali apele medicinskih radnika o uzdržavanju od svega što bi moglo pogoršati situaciju zbog korone, “glumeći hrabrost i pozivajući se na vjeru”, i ocijenio da to “otvoreno treba priznati”.

„Dok su nas najbolji sveštenici i teolozi upozoravali i pozivali nas na brigu i staranje o drugima, pojedinci su nastupali tako samouvjereno, kao da znaju sve o svemu, govoreći o konkretnim ljudima koji umiru kao o zanemarivim brojkama“, rekao je vladika Grigorije u autorskom tekstu za novi broj nedjeljnika NiN.

On je dodao da niko od njih, dok su sve to govorili „pokazujući hrabrost isključivo na riječima“, nije otišao ni u jednu Covid bolnicu ili ambulantu „da tamo pokaže hrabrost i ljudskost na djelu“.

„I kako su pojedini autori već lijepo primijetili, nijedan od takvih, kada bi se sam zarazio, nije odbio ne samo ljekarsku pomoć, već ni povlašteni tretman, nimalo ne misleći pritom o drugima, nesretnim i potrebitim bližnjima, kojima su životne okolnosti takve da nisu mogli izbjeći da se zaraze, a koji su zbog tuđe neodgovornosti i sebičluka ostali bez mogućnosti da se liječe, budući da je ionako ograničen broj mjesta rezervisan za privilegovane“, napisao je vladika Grigorije.

Kako je dodao, „ponekad su, doduše, takvi neodgovorni stavovi i postupci plod neznanja ili nekog podsvjesnog straha njihovih počinilaca, pa im se može i treba oprostiti“.

Nastavite čitati

Najčitanije