Connect with us

Vijesti

Dronovi više neće biti “slobodne ptice”… Evo u kojim uslovima i ko može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH

Objavljeno

na

Pravilnik o uslovima za izvođenje letačkih operacija dronom stupa na snagu 25.09.2020. godine, te je ostavljeno, kako je rekao Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću i WEB, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, dovoljno vremena da se korisnici, operatori i vlasnici dronova upoznaju sa Pravilnikom.

“Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi i ograničenja za operatore dronova, a u zavisnosti od kategorije operacija nekomercijalne, komercijalne i radovi iz vazduha i kategorije drona na osnovu težine, podijeljeni su u 4 kategorije. Značaj ovog Pravilnika je u tome da se njim reguliše upotreba dronova u vazdušnom prostoru BiH s obzirom da dijele vazdušni prostor sa “tradicionalnom avijacijom” tj. vazduhoplovima sa posadom i putnicima, kao i da zaštite treća lica na zemlji i njihovu imovinu od povreda, oštećenja, ugorožavanja bezbjednosti, privatnosti i sl.“, kazao je Lalović.

Pravilnikom je kroz kategorizaciju operacija izvršena klasifikacija u odnosu na svrhu i namjenu upotrebe drona, te je kroz Prilog 1, 2 i 3 Pravilnika dat pregled uslova koji trebaju ispuniti operatori drona.

Evo u kojim uslovima i ko može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH

Evo u kojim uslovima i ko može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH

Evo u kojim uslovima i ko može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH

Kategorizacija je izvršena na komercijalne i nekomercijalne operacije dronom i na radove iz zraka dronom. Za svaki od njih dati su posebni uslovi koji se moraju ispuniti.

Za Nekomercijalne operacije dronom starosna dob je od 14 do 18 godina i samo danju unutar vidnog polja. U nekomercijalnom letenju, letenje dronom nije dozvoljeno iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva, dalekovoda ili drugih zrakoplova na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti udaljenosti manjoj od 50 metara, unutar aerodromske zone. Maksimalna dozvoljena visina letenja je do 30 metara.

Kada je u pitanju Komercijalno letenje dronom, ono se vrši samo danju, unutar vidnog polja, pri čemu operator drona mora biti upoznat sa okolinom u kojoj leti, osigurati predviđeno mjesto za slijetanje i isto vidljivo obilježiti ( u slučaju autonomnog slijetanja). Ukoliko se operacije dronom vrše izvan vidnog polja, horizontalno rastojanje ne smije biti veće od 1000 m. Starosna dob za upravljanje je 18. godina. Vlasnik mora, posjedovati policu osiguranja i postupati u skladu s tehničkom dokumentacijom. Maksimalna dozvoljena visina letenja drona je do 120 metara.

Letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka može se izvoditi unutar vidnog polja ili izvan vidnog polja, bez obzira na kategoriju drona. Radovi iz zraka dronom mogu da se vrše i na visinama koje su preko 120 m AGL i na udaljenosti manjoj od 1.5 km od aerodroma, ali uz obaveznu saglasnost nadležne kontrole letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom (AMC) i odobrenje BHDCA, bez obzira da li se letenje dronom vrši u kontroliranom ili nekontroliranom zračnom prostoru.

Pravilnikom je predviđeno da je operator/vlasnik drona obavezan da podnese Zahtjev za upis drona u evidenciju.

BHDCA je odlučila da Pravilnik sprovede u fazama, a prva faza je upis drona u evidenciju. Svakom dronu koji se upiše u evidenciju, BHDCA dodjeljuje evidencijsku oznaku u obliku i formatu koji je propisan od strane BHDCA.  Na svake tri godine vlasnik drona i/ili operator drona je obavezan produžiti upis u evidenciju, u protivnom se briše iz evidencije.

“Nakon izvršenog upisa drona u evidenciju, Direkcija izdaje potvrdu kojom vlasnik/operator drona dokazuje da je dron upisan u evidneciju. Potrebno je napomenuti da Zahtjev za upis drona u evidenciju podnose i institucije entiteske, državne (vojska, policija, civilna zaštita u i sl.)…, pri čemu se na njih Pravilnik odnosi samo u dijelu evidencije drona”, rekao je Lalović.

Druga faza odnosi se na polaganje ispita iz poznavanja propisa iz civilnog vazduhoplovstva BiH za operatore drona.

Ispit provodi BHDCA, a operator drona podnosi zahtjev prema BHDCA na propisanom obrascu. Ispit se smatra položenim ukoliko kandidat tačno odgovori na 75 posto i više od ukupnog broja pitanja koje dobije na testu, nakon čega BHDCA izdaje Potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva za operatora drona.

Treća faza su operativna odobrenja a odnose se to da se prije leta provjeri ispravnost drone, trebaju prikupiti sve potrebne informacije meteorološke, uvjete i karakteristike područja i dr. koje su neophodne za sigurno izvršavanje planiranog leta, treba osigurati da sve prepreke budu sigurno nadvišene tokom svih faza leta, ali ne više od 50 m od prepreke i drugo.

Kako Lalović kaže cilj i svrha polaganja ispita iz poznavanja propisa iz civilnog vazduhoplovstva BiH za operatore drona je zapravo da se provjere operatori drona koliko znaju o propisima, uslovima i detaljima oko vazdušnog prostora kako bi se održao nivo bezbjednosti u vazdušnom prostoru, te da se utiče na povećanje svijesti kod operatora dronova tokom upotrebe šta treba da preduzmu ukoliko lete u kontrolisanom vazdušnom prostoru, kome da se obrate za dodatna odobrenja koja mogu propisana za dio vazdušnog prostora, zaštita trećih lica i imovina, mjere za smanjenje/ublažavanje rizka i sl..

Detaljna informacije o provođenju polaganja ispita će biti uskoro objavljene na web stranici BHDCA i putem društveni mreža, te će operatorima biti ostavljeno dovoljno vremena za pripremu.

Na pitanje ko će vršiti eventualna testiranja za letjelice i koliko će ista koštati Lalović kaže da testiranje u smislu provjere vještine upravljanja dronom nije predmet Pravilnika, ali prema trenutnim nacrtima međunaronih propisa koji će biti obavezujući za sve zemlje u svijetu očekuje se da će u narednih pet godina i ta obaveza biti propisana.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije