Connect with us

Vijesti

Djeca oboljela od dijabetesa mogla bi ostati bez obećane pomoći

Objavljeno

na

Na sjednici Gradskog vijeća Tuzla, koja je u toku, vodi se žustra rasprava o dodjeli sredstava za udruženje djece oboljele od dijabetesa “Novi horizonti.”

Ovo udruženje je, prema odluci od 25. februara, trebalo da dobije 38 000 KM koja bi njihovim korisnicima olakšala kontinuirano mjerenje nivoa šećera u krvi bezbolnim senzorskim putem.

Međutim, problem je iskrsao jer je Statutarna komisija ovo protumačila kao vid diskriminacije prema ostaloj djeci.

Iako sjednica još uvijek traje, uspjeli smo dobiti komentar Damira Muratovića, gradskog vijećnika ispred SD-a:

“Ono što danas imamo na djelu jeste da vladajuća pozicija želi ukinuti 38 000 KM, što je dio sredstava koje su budžetom dobili korisnici udruženja “Novi horizonti”. Radi se o senzorima za bezbolno i brzo vađenje krvi za djecu i omladinu oboljelu od dijabetesa. Dva mjeseca nakon jednoglasne odluke koja je prošla, imamo situaciju danas da oni bukvalno žele minimizirati tu budžetsku stavku, pod izgovorom diskriminacije za svu djecu oboljelu od dijabetesa. Ovo je nečuveno, ja mislim da u historiji demokratije nije zabilježeno da se budžetska stavka odlukom statutarne komisije, koja je nadležna za pravna pitanja, bavi ekonomskim pitanjima i pokušava ugroziti prava djece i osoba oboljelih od dijabetesa.”

Admir Čavalić, član Progresivnog bloka ispred SBB-a, također je dao svoje mišljenje o ovoj stavki dnevnog reda:

“Mi smo prije par mjeseci jednoglasno usvojili amandman da se 38 hiljada KM prebaci udruženju Novi horizonti kako bi djeca bezbolno vadila nalaze putem senzora, koja boluju od dijabetesa. To je jedna humana gesta, samo je problem što je to predložio jedan od predstavnika opozicije. Sada nam dolazi informacija kako statutarna komisija, koja nema veze sa ekonomskim pitanjima, kaže da to ne može tako zato što je to diskriminacija prema ostaloj djeci. U tom smislu je svaka budžetska stavka diskriminatorska. Kao čovjek i ekonomista sam pogođen, a posebno kao roditelj u smislu sudbine ove djece.”

Iako još uvijek nije donesen zaključak o ovom pitanju, nastavit ćemo pratiti razvoj situacije te vas o svemu blagovremeno obavještavati.

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije