Povežite se sa nama

Lifestyle

Devet čudesnih namirnica koje bismo trebali jesti svaki dan

Objavljeno

-

Započnete li dan sa zobenim pahuljicama, voćem i jogurtom te utažite žeđ zelenim čajem ili sokom od naranče pa nastavite s brokulom i mrkvom, učinit ćete ogromnu uslugu svojem zdravlju.

U mnoštvu namirnica i dodataka prehrani koji se reklamiraju kao superhrana ponekad nije lako odabrati – ni zbog cijene, a ni zbog brojnih artikala koji se preporučuju. Dan bi bio previše kratak da unesemo sve što godi našem organizmu pa se prilikom slaganja popisa za kupovinu najbolje voditi pravilom da su raznovrsna i neprocesuirana hrana zdrav odabir, piše punkufer.hr.

Masna, slatka ili kalorična hrana također može biti zdrava, ali s njome ne treba pretjerivati. Srećom, postoje namirnice s kojima ne možemo pogriješiti ako ih jednemo na dnevnoj bazi – pod uvjetom da su kvalitetne i da im poznajemo podrijetlo, odnosno da smo sigurni kako ne obiluju pesticidima. Kao dodatna sigurnost može poslužiti namakanje voća i povrća u mješavini sode bikarbone, octa i vode kako bi se uklonile štetne kemikalije.

Zeleni čaj
Superhrana koja je zapravo superpiće ima pregršt antioksidansa koji djeluju kao čistači organizma od slobodnih radikala. Zeleni čaj ubrzava metabolizam pa je koristan i ako želimo skinuti koji kilogram. Na pozamašnom popisu dobrobiti koje donosi, zeleni čaj blagotvorno djeluje na srce i krvne žile, mozak, probavu, a osim toga jača imunitet, smiruje i pomaže u borbi protiv karijesa.

Jogurt
Jogurt se smatra superhranom jer služi kao izvor proteina, kalcija, kao i dobrih bakterija koje poboljšavaju probavu i imunitet. No nisu svi jogurti isti pa valja birati one sa živim kulturama te izbjegavati dodane šećere. Najbolji je odabir domaći kefir, a poželite li ga zasladiti pomiješajte ga s voćem ili medom.

Jabuke
Ne kaže se samo tako da jabuka na dan tjera doktora van. Uključite li jabuke na svakodnevni jelovnik, napravit ćete uslugu svojem srcu i krvnim žilama. Zahvaljujući obilju vlakana jabuke mogu pomoći i u snižavanju kolesterola, kao i održati zdravlje crijeva, smanjiti rizik od upala i ojačati kosti. Birajte jabuke koje nisu špricane, a ako nemate izbora, radije im ogulite koru.

Bobičasto voće
Šumske bobice slatkiši su iz prirode i odlična alternativa nezdravim desertima kad uhvati kriza za slatkim. Flavonoidi, antioksidativni spojevi koji djeluju protiv staničnih oštećenja pomažu očuvati zdravlje srca, živčanog sustava i mozga. Stoga iskoristite sezonu jagoda, malina, borovnica, kupina i ribiza jer će vas opskrbiti potrebnim vitaminima i mineralima te vlaknima.

Naranče
Čaša cijeđenog soka od naranče na dan zdrava je navika jer ćete organizmu pružiti željno očekivani vitamin C koji igra važnu ulogu u izgradnji i obnovi tkiva. Naranče jačaju imunitet kako ne bismo bili podložni bolestima i prehladama, blagotvorni antioksidansi smanjuju opasnost od oštećenja kože, vitamin B6 koristan je u regulaciji krvnog tlaka, a vlakna će držati šećer pod kontrolom.

Zobene pahuljice
Zob je vrlo bogata vlaknima i proteinima, ali može sadržavati gluten, pa je prije kupnje dobro provjeriti deklaraciju. Topiva vlakna snižavanju kolesterol, a netopiva pokreću probavu, sprječavaju zatvor i poboljšavaju zdravlje crijeva. Osim toga, zobene su pahuljice riznica željeza i kalcija), vitamina B i E te magnezija. Zobenoj kaši dodajte zdrave dodatke poput jogurta, orašastih plodova, sjemenki, voća, cimeta ili kurkume, a možete je i pripremiti večer prije pa ostaviti da stoji preko noći.

Brokula
Brokula se s punim pravom smatra jednom od najzdravijih namirnica. Razlog tome je čitav spektar vitamina i minerala koje u sebi čuva. Vitamin C iz brokule pobrinut će se za dobar imunitet, vitamin K čuva kosti, a ostali nutrijenti pomoći će u detoksikaciji te sprečavanju upalnih procesa i zaštititi nas od opasnih bolesti. Čudesna brokula snižava rizik od raka, visokog tlaka i bolesti kostiju te poboljšava probavu i čuva zdravlje očiju.

Orašasti plodovi
Ako niste alergični na orašaste plodove, šaka na dan tih nutritivno bogatih i ukusnih grickalica pruža proteine, vlakna, zdrave masnoće, antiokisdanse i E vitamin. Budući da su kalorični, potrebno je pripaziti jer lako možemo pretjerati s količinama. Kako biste držali kolesterol pod kontrolom i učinili uslugu srcu birajte raznovrsne orašaste plodove (bademe lješnjake orahe, indijske oraščiće, pinjole i dr.) koje možete iskoristiti za pripremu namaza, zdravih slastica ili salata.

Mrkva
Na štapiće narezana mrkva odlična je grickalica koja će nas zasititi i pomoći u obnavljanju stanica i detoksikaciji te zaštititi oči, jetru i pluća. Jedemo li je redovito, mrkva može smanjiti rizik od raka i moždanog udara. Prilikom kupnje dajte prednost mrkvi koja ima što tamniju boju, najbolje iz ekološkog uzgoja. Iskoristite je sirovu za pripremu zdravih sokova i smoothieja ili je kratko pirjajte, kuhajte i pecite.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Lifestyle

Roditelji idu do kraja: Ljudi, volite li vi ovu djecu uopće

Objavljeno

-

Od

”Odlučili smo ići do kraja glede ove sage o samoizolacijama”, poručila je Udruga roditelja Naša djeca 2014.

Priopćenje, u kojem udruga roditelja ističe nepravilnosti, prenosimo u cijelosti.

”Svjedoci smo da ono, na što upozoravamo danima prije, postaje dio naše svakodnevice. Dakle, sve više roditelja suočeno je s tom samoizolacijom zdrave djece koja bi zbog toga trebala 14 dana, a u pojedinim slučajevima i duže,  biti u “kućnom pritvoru”, a to zasigurno “jako dobro” utječe i na psihosomatski razvoj svakog djeteta.

Pa krenimo….

Smjernice koje su škole dobile glede određivanja samoizolacije, a u svrhu lakšeg snalaženja u opisanim situacijama, svima koji o njima promisle su zapravo apsurdne!

Krenimo s prvom smjernicom koja kaže: “Ako je roditelj pozitivan, dijete treba testirati…”

Zašto ako je dijete bez simptoma? To dijete svakako zbog roditelja treba biti 14 dana u samoizolaciji, pa čemu onda testiranje tog djeteta? Reći će epidemiolozi da pratimo razred! Ali, o čemu pričamo kad je to dijete evidentno asimptomatsko ili u krajnjoj mjeri presimptomatsko, pa kao takvo, kolika je onda prijetnja za okolinu? Vodeći se tim da jeste prijetnja, onda se pitamo koliko odraslih prijetnji hoda po gradu, tržnim centrima, tržnici?! Da, tržnica nam upada u oči samim tim što štitimo naše starije i nemoćne preko djece, dok u isto vrijeme, ti stariji i nemoćni slabo štite sebe, čast pojedincima.

Idemo na iduću mjeru: šaljemo u samoizolaciju djecu iz razreda, gdje je detektirano pozitivno dijete, dok u isto vrijeme profesori koji su taj dan držali nastavu djetetu, ne idu u samoizolaciju, jer  su oni zaštićeni kontakt!! Gle čuda, pa hajde da vidimo i taj zaštićeni kontakt.

Vizir sam po sebi nije zaštita, da ne govorim o onim posebnim vrstama, kojima se nedavno štitio i sam gospodin Goran Čerkez (Federalno ministarstvo zdravstva), pa ga zgodno uskladio s bojom sakoa, bravo za njega!! Dakle, ti naši epidemiolozi kažu da su profesori zaštićeni kontakt samo u slučaju maska+vizir+ distanca. Međutim, složit ćemo se da većina profesora nosi ili samo masku ili samo vizir, rijetko kad oboje! Osim toga, naš stav glede vizira je da mu je mjesto uglavnom u zdravstvenim ustanovama, ali naši epidemiolozi kažu drugačije. Uglavnom, tako ti profesori ostaju zaštićeni kontakt s vizirom, ali naša djeca koja tijekom nastave (konkretan primjer) tri (3) sata nose masku i to pamučnu, dvoslojnu i bez skidanja, kažu nisu zaštićeni kontakti! Zanimljivo, ali očito imamo dvostruka mjerila!

Neki će na to reći da je dijete duže izloženo, a mi vas onda pitamo čemu je duže izloženo, ako je na tri metra udaljenosti od pozitivnog djeteta  i na nastavi  je svako drugi dan? Da preciziramo, zadnji “kontakt” djeteta s pozitivnim djetetom bio je u srijedu, u petak nije bilo u školi zbog glavobolje, ali bez temperature ili kakvog drugog simptoma,  pa ga , kao odgovorni roditelji nismo poslali u školu, a pozitivno dijete je testirano u ponedjeljak, kada nije niti bilo u školi, a u utorak se saznalo da je pozitivno, kada opet nije bilo u školi. Dakle, dijete koje nije imalo kontakta s pozitivnim djetetom sedam (7) dana treba u samoizolaciju?! A da ne spominjemo da ostatak razreda nije bio u kontaktu s pozitivnim djetetom od petka!?

Ovaj zadnji komentar navodi na treću mjeru: Dijete je u samoizolaciji i ima simptome koji upućuju na COVID-19, a pohađalo je nastavu pet (5) dana ili VIŠE  od pojave simptoma… Zašto to dijete, ako se testira pozitivno, šalje u samoizolaciju cijeli razred ili skupinu, kada oni nisu bili s tim djetetom 5 ili više dana u kontaktu? Koliko je to više dana u kontaktu? Vrijedi li isti princip i za profesore? Koji razred ili skupina ide u samoizolaciju u slučaju pozitivnog profesora? Svi oni kojima je taj profesor predavao? Idu li i kolege, drugi profesori, s kojima je bio u kontaktu u samoizolaciju?

Baš zbog ovih primjera, dovodimo u pitanje izdane preporuke i rad naših epidemiologa!

Epidemiologija je vrlo interesantna i zahtjevna grana medicine, ali nažalost ne mogu se svi problemi rješavat putem telefona. Svakom slučaju treba pristupiti individualno, kao i svakom pacijentu. Vjerujemo, odnosno znamo, da su preopterećeni u ovom vremenu, ali nije dobro, niti potrebno da zbog toga ispaštaju NAŠA DJECA.

Trebaju se zapitati i preispitati rade li zaista to što rade radi boljitka djece i naroda ili da im što se kaže: ”Ispadne iz ruku”.

Nisu ni ravnatelji krivi, jer oni rade što im je napisano i logično je da neće propitivati nešto što nije njihova struka.

U kontekstu cijele ove priče molimo epidemiologe, ovako javno, da se posavjetuju s infektolozima  i svojom krovnom institucijom,  Zavodom za javno zdravstvo FBIH, jer preporuke očito nisu usklađene u svim županijama i prešutno se rade nestručni kompromisi.

Svjedoci sam i toga da im se mišljenja i stavovi razlikuju, pa ih ljubazno molimo da sjednu, razmisle i preispitaju svoje odluke, preciziraju pojam zaštićenog kontakta koji će biti isti za sve i svuda, a ne jedan za škole, a drugi za bolnice, firme i druga radna mjesta i da preispitaju i te silne potrebe za testiranjima, jer s naše točke gledišta, neka su bespotrebna, kao npr. testiranje djeteta ako su roditelji pozitivni.

I na kraju, još jedan apsurd –  samoizolacija se ne računa od dana zadnjeg kontakta s pozitivnom osobom, nego od dana javljanja obiteljskom liječniku!

Ljudi, volite li vi ovu djecu uopće?”, navodi se u pismu udruge.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

COVID-19

Štite li nas ili nam štete… Stručnjaci otkrili koliko su pouzdane zaštitne maske za lice te što je o njima istina, a što mit

Objavljeno

-

Od

Od maske teže dišemo – izlika koju ste i vi sigurno čuli. No je li to istina ili mit? Odgovor je dao infektolog. Naime, zasićenost krvi kisikom u tijelu trebala bi biti između 93 i 100 posto. Pomoću uređaja koji to mjeri, provjereno je ima li razlike.

Bez maske zasićenost kisikom bila je 97 posto. Nakon stavljanja maske, zasićenost se povećala jer se promijenio mišićni rad. Samim time – maska nije ograničila dotok kisika pa u tom smislu ne šteti, ali koliko nas štiti?

Koristi ih 40 godina

Prof.dr.sc. Bruno Baršić, infektolog u KB Dubrava kaže da ih koristi cijeli radni vijek – 40 godina.

“Radio sam s maskom i s naočalama. I vidite, na kraju službe naočale morate prati koliko ima kapljica na njima, a to je i na licu. Znači te kapljice bi udahnuo da nisam nosio masku. To je dobro uhodana praksa”, objasnio je Baršić.

Kada se govori o kirurškim maskama – mikrobiologinja dr.sc. Ivančica Kovaček kaže da ne štite u potpunosti, ali djelomično da.

“Ja znam da je bilo puno zabuna jer su bile izdane različite smjernice. Ali sada znamo da su dosta učinkovite. Recimo da kirurške maske štite ljude oko mene od mojih izdahnutih kapljica i onih koji nastaju prilikom govora”, dodala je Kovaček.

Koliki je rizik?

Recimo da se nađete u neposrednoj blizini zaražene osobe. Ako nitko nema masku, rizik od zaraze je vrlo visok. Ako vi kao zdrava osoba imate masku, ali zaražena osoba je nema, rizik od zaraze je visok.

Ako vi kao zdrava osoba nemate masku, a zaražena osoba ima masku, rizik od zaraze je srednji. Ako oboje imate masku, mogućnost od zaraze je niska. A ako se još udaljite barem metar i pol, rizik od zaraze je vrlo nizak.

“Obično se njihova učinkovitost mjeri prema tome koliko čestica veličine 0,3 mikrometara propuštaju”, dodala je mikrobiologinja Kovaček. “Filtriraju 95% takvih čestica, ali kad se one namoče onda propuštaju više tih čestica”, objasnila je Kovaček.

Kirurška maska mora imati tri sloja

A kako biti siguran da je kiruška maska koju nosimo kvalitetna? Mora imati barem tri sloja. “Taj vanjski sloj, on je u bojama. Štiti od kapljica različitih i ne bi smio propuštati tekućine i sitne čestice”, objašnjava tehnologinja u proizvodnji maski Ivana Boras.

“Najvažniji sloj što se tiče bakterijske obrane je srednji sloj i za kirurušku masku, mora biti minimalno 95%. Unutrašnji sloj mora biti mekan i nježan, ide uz lice, mora biti mikrobiološki čist, ispravan”, dodaje Boras.

Maske nakon proizvodnje prolaze testiranja kako bi dobile certifikat. “Proizvođač koji ima certifikat, stavlja na svoj proizvod oznaku norme, EN14683”, navodi Boras.

Osim kiruških, često nosimo i platnene maske. One nisu toliko učinkovite i respiratorne kapljice tek usporavaju. Ali podsjećaju da trebamo držati distancu i redovito prati ruke.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije