Da li plačete kada čitate?

2

Još je u antičkoj Grčkoj, na ulazu u biblioteku, stajao natpis: “Medicina za dušu”. U Starom Egiptu su pacijentima prepisivali riječi kao lijek koji bi ih vraćao u duševnu ravnotežu. Pisana riječ je od davnina poznata kao iscjeljujuća.

Svi znamo kako neki film ili knjiga mogu da vas rasplaču ali ako ste nekad čitali knjigu i preplakali, iscijelili ste neki dio sebe, a da toga možda i niste svjesni.

Čitanje dobre knjige može da bude pravo uživanje, a čitanje prave knjige u pravo vrijeme je iscjeljujuće. Biblioterapija uključuje korišćenje literature za emocionalno iscjeljivanje.

Još je u antičkoj Grčkoj, na ulazu u biblioteku, stajao natpis: “Medicina za dušu”. U Starom Egiptu su pacijentima prepisivali riječi kao lijek koji bi ih vraćao u duševnu ravnotežu. Pisana riječ je od davnina poznata kao iscjeljujuća.

 Dodir sa sobom

U ovo ne ulaze knjige popularne psihologije u stilu kako poboljšati svoj život. Te knjige imaju drugačiju primjenu. Ovdje spada sva beletristika, novele i klasici koja bi vam se mogla svidjeti i koju ćete čitati za svoju dušu.

Biblioterapija u praksi znači da će vam se u zavisnosni od određenog stanja preporučiti i određena knjiga. Međutim, ja vam predlažem drugačiji pristup.

Kako svi sve više radimo na sebi u raznim aspektima života, sve više smo u dodiru sa sobom i svojim istinskim težnjama. Odaberite intuitivno, po osjećaju par knjiga i počnite da čitate. Više slušajte sebe i svoju dušu, ona najbolje zna šta vam prija.

Ako vam se neka ne svidi, ostavite i uzmite drugu. Nemojte da se silite da završite neku samo zato što ste je uzeli. Počećete da odugovlačite, gubićete vrijeme i na kraju je nećete ni završiti, a svakako ni uživati u njoj. Uzmite onu koja vam paše, možete se iznenaditi koliko neke knjige na prvi pogled djeluju tra-la-la a u stvari vas prodrmaju.

Jednu takvu knjigu sam nedavno završila i, iako sam i ranije znala tu i tamo da se rasplačem čitajući nešto, (prosto jer sam vizuelni tip i meni se uvijek sve te scene i stvari odigravaju u glavi dok čitam, pa ako je dobro napisano to je čitav jedan film), sad, za ovu knjigu, sam se raspala. Potpuno, raspad sistema. To su bili sati čitanja i plakanja. A uzela sam je da bih odmorila mozak od učenja. Knjiga za koju sam mislila da je laganica. Na to nisam bila spremna uopšte. Ali, ko vas pita za šta ste vi spremni kad vas drmnu određene stvari u životu. Go with the flow.

Šta se dešava u biti? Prepoznajemo određene situacije i osjećanja koja smo već doživjeli i na taj način se „identifikujemo“ sa određenim dijelom knjige. Nekad samo i sa nekom rečenicom ili dijelom u knjizi koji nas “drmne” u tom momentu. Prepoznamo napisano u knjizi kao osjećanje koje smo nekad doživjeli, kao neke otpore koje imamo u sebi, prepoznamo šta je to čega se plašimo, od čega bježimo, čemu se radujemo i šta u stvari naša duša želi.

Plač nije slabost

Pa tako mogu da se dese razne stvari u vašem životu; ako ste do tada npr. voljeli „sjaj i glamur“ da se, pod utjecajem napisanog, sjetite nekog događaja gdje ste bili u prirodi, okruženi tišinom i bili u savršenom skladu i miru sami sa sobom; i da se onda preorjentišete na to, recimo, da težite nečemu najsličnijem tome. Dakle, prava knjiga u pravo vrijeme.

Pogrešno je misliti da je plakanje znak slabosti. Kada organizam ne može da nađe drugi način da se izbori sa nekom situacijom, on nagoni na plač. Ako se to suzbija, vremenom će doći do nekog vida bolesti. Isplačite se slobodno. Plač liječi. Isto kao i dobra knjiga. Dobra knjiga je svaka koja se vama svidi. Ono što se nekom drugom sviđa, ne znači da će i vama. Vodite se vašim stilom i ukusom, svi smo individue za sebe.

Suština je da se knjigom okupira um, ojača misaoni proces, oslabi pritisak u glavi, podstakne na konstruktivno razmišljanje. Ako se čitalac uvuče pod “tuđu kožu”, identifikuje se sa junakom ili događajem, trebalo bi da osvijesti i prepozna svoje probleme i situacije, dileme, uloge i iskaže svoje emocije. Na taj način osvješćuje nesvjesno. Jer, dok čitamo o drugima, čitamo o sebi.

Klarisa Pinkola Estes je govorila da je mnogo bolje kada priču razumijemo kao da smo u njoj, a ne kao da je ona izvan nas.  Ako napravimo samo jedan drugačiji korak u razmišljanju podstaknuti knjigom, ponovo procijenimo dosadašnje stavove i pogled na život, izgradimo samopouzdanje, onda smo za sebe mnogo učinili.

Usvoji drugog i drugačijeg

Virdžinija Vulf je zapisala:„u garderobi našeg uma vise obrisi svih knjiga koje smo u životu pročitali, baš kao što odjeća visi u našem ormaru“.

– Da bi biblioterapija pozitivno djelovala, potrebno je da se prođu sljedeće faze:

– Identifikacija: osoba se identifikuje sa likovima iz knjige, prepozna neko lično iskustvo.

– Projekcija: to je proces preispitivanja svog sistema vrijednosti, ponašanja u određenim životnim situacijama, poređenje sa onim iz knjige.

– Katarza: osjećaj empatije sa likom iz djela uz osvješćivanje sopstvenih osjećanja, tako da osoba doživljava emocionalno pražnjenje i olakšanje (to su suze kao pročišćujući element,  znači to nije- plačem jer mi je teško; to je – plačem jer su osviješćeni otpori i iscjeljuje se i pročišćava kroz suze).

Sve to može prava knjiga u pravo vrijeme. Zato čitajte da biste na bolji način osvijestili da postoje drugačiji pogledi na stvari u životu i izbalansirali stvari u životu na svoj način.