fbpx
Connect with us

Hi, what are you looking for?

Turizam

Branje trave ive na Ozrenu – na UNESCO-voj listi – Furaj.ba

Trava iva i od mrtva pravi živa”, kaže stara narodna izreka.

 

Branje trave ive na Ozrenu; Foto: Wikipedia

Tamo gdje ima još života u selima, neki stari će se sjetiti kako je u godinama nakon Drugog svjetskog rata, koje se nazivaju i u ‘tuberkuloznim godinama’, čudotvorna moć ive sačuvala mještane od izumiranja.

Na latinskom Teucrium montanum, trava iva u narodu je još poznata i kao gorsko smilje.

Branje trave ive na Ozrenu na UNESCO-voj listi

Svake godine 11. septembra, na dan kada se vjeruje da je odsječena glava sv. Ivanu Krstitelju prema pravoslavnom kalendaru, stanovnici sela oko planine Ozren odlaze na Gostilij (dio Ozrena sa nadmorskom visinom 773 metra) u branje ive trave. To je vjekovna tradicija gdje ozrensko stanovništvo vjeruje da, ukoliko je ubrana na ovaj dan, iva ima skoro neograničenu ljekovitu moć. Nakon uspona na Gostilij, mještani svih društvenih, spolnih i dobnih skupina beru ivu travu, pojedinačno i u skupinama.

Ivu treba pažljivo brati i berači je trebaju pronaći među višom travom. Preporučuje se da se prilikom branja koriste makaze ili nož kako bi se iva sačuvala i za buduće generacije. Zbog toga berba obično traje nekoliko sati. Po završetku berbe penju se na vrh Gostilija i okupljaju se u manje grupe, od kojih su mnogi u ozrenskim narodnim nošnjama, da sviraju, plešu i pjevaju tradicionalnu muziku. Poslijepodne se pravoslavni sveštenici penju na vrh gdje posvećuju ivu.

Branje trave ive na Ozrenu jedno je od nekoliko tradicijskih elemenata u izvornoj formi stanovništva sela na Ozrenu kod Doboja, Bosna i Hercegovina. Predstavlja jedan od oblika narodne medicine zasnovanog na vjerovanju je da je iva lijek za sve bolesti. Otud i poslovica “trava iva od mrtva pravi živa”. Tradicija je upisana na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine.

Trava iva; Foto: Wikipedia

Ljekovitost ive

Trava iva (teucrium montanum) vrlo je ljekovita biljka koja raste u planinskim krajevima širom svijeta. Gdje god da se bere ta trava, barem trećinu vidljivih cvjetova treba ostaviti netaknute, jer osim što je ljekovita, korisna je i zato što izvrsno vezuje ono malo zemlje na golom kamenjaru. Ivu je pravilno orezivati makazama, a ne čupati iz korijena, kako bi se mogla obnoviti na takvim mjestima.

U Bosni i Hercegovini je malo staništa na kojim ta biljka raste, zbog čega Gostilj na planini Ozren važi za zanimljivo turističko mjesto.

Iva raste na suhim i krševitim mjestima. Prepoznaje se po malim okruglim i poleglim busjenovima. Listovi su joj bez peteljke, s donje strane bijele boje i dlakavi, a s gornje tamnozeleni dok su joj cvjetići koji se formiraju na vrhovima grančica, privlačne blijedožućkaste ili bijele boje. Cvjeta od juna do septembra pa su planinske padine u to vrijeme pune berača.

Izuzetno je gorkog i oporog ukusa jer sadrži obilje gorkih materija koje pomažu kod nadimanja i drugih bolesti želuca i crijeva. Pokazala se i kao odlično sredstvo protiv stresa i depresije, a djelotvorna je i kod bolesti usta i grla, raznih infekcija, gljivica i afti. Čaj od ove biljne vrste liječi grčeve i čisti krv. Blagotvorno djeluje kod svih vrsta groznice, ali i dijabetesa.

Pripremljena u vidu kupke, trava iva povoljno djeluje na kožu, pogotovo ako su na njoj rane i druge vrste promjena. Tinktura pomaže kod hemoroida, bolesti jetre i žuči jer podstiče stvaranje i bolji protok žučne kiseline dok u vidu balzama ublažava reumatizam.

Iva kao biljka, u većim količinama sadrži tanin, metanol, petrolejski eter, hloroform i etilni acetat. Koristila se za liječenje još u antičko doba, a zbog specifičnih svojstava danas je u zvaničnoj medicini preporučuju za jačanje imuniteta.

Ubrana iva se suši i čuva tokom godine. Konzumira se na različite načine (kao čaj, natopljena rakijom, pomiješana s medom) kako zbog ljekovitog djelovanja, tako i preventivno. Dok se u prošlosti ova praksa odnosila isključivo na narodnu medicinu, danas su njene prvenstvene funkcije ugostiteljstvo i društvena integracija, kao i pomoć u očuvanju ozrenskih nošnji, pjesama i plesova koji postupno nestaju. Praksa se prenosi spontano unutar porodice, ali i u osnovnim školama. Nekoliko lokalnih udruženja također poziva slične organizacije iz različitih regija da sudjeluju u branju, što je dovelo do uključivanja mnogih i izvan Ozrena.

Nematerijalna kulturna baština u Bosni i Hercegovini

U cilju očuvanja te tradicije predloženo je da se branje trave ive uvrsti kao nematerijalno dobro na listu UNESCO-a. Inicijativu za zaštitu branja trave ive pokrenuli su u Sokolskom društvu iz Boljanića. To je podržao, a potom i kandidovao Muzej u Doboju i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Komisija Bosne i Hercegovine za saradnju s UNESCO-om nominirala je „Branje trave ive na Ozrenu“ za upis na Reprezentativnu listu svjetskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Komitet za nematerijalnu baštinu UNESCO-a donio je 28.11.2018. god. odluku kojom je element „Branje trave ive na Ozrenu“ upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Oduka je donesena na sjednici Komiteta održanoj u Port Louisu, Mauricijus, a „Branje trave ive na Ozrenu“ treći je elemenat koji je upisan, nakon Zmijanjskog veza i Konjičkog drvorezbarstva.

Poštanska markica sa motivom “Branje trave ive na Ozrenu” predstavljena je 2020. godine.

Izvor

Možda vam se sviđa

Sport

Nakon završetka utakmice Bosna i Hercegovina – Crna Gora u Zenici, gostujući navijači prelijepim gestom izazvali su ovacije Bilinog polja. Autor:...

Vijesti

Septembar je mjesec svadbi, a mnoge javne ličnosti upravo u septembru rekle su “Da”. Sandra je objavila niz fotografija u vjenčanici pa su mnogi...

Biznis

Najveći bosanskohercegovački trgovački lanac, Bingo, 30. septembra otvara novi prodajni objekat u Banjaluci, koji će zauzimati više od 6.000 kvadratnih metara. Sudeći po plakatima...

Magazin

Kada je pogrebna povorka kraljice Elizabete krenula od Bakingemske palate do Vestminsterske opatije, njenu kočiju je vukao konj bez jahača. Bila je to neočekivana...