Connect with us

COVID-19

Bosanski model: Ignoriši problem i nadaj se da će proći

Objavljeno

na

Negdje potkraj prvog vala ove pandemije pozvan sam da virtuelno prisustvujem jednom predavanju o odnosima sa javnošću u doba kampanje kojeg je držala šefica komunikacija premijera jedne evropske zemlje.

Predavanje je održano putem Zooma uz takozvana „Chatham House“ pravila prema kojima je dozvoljeno javno iznositi sve što je rečeno, ali nije dopušteno iznijeti ko je šta rekao.

Uglavnom, riječ je o šefici komunikacija u uredu premijera jedne od većih evropskih država koja se, ruku na srce, nije baš najbolje snašla u prvom naletu korona virusa. Bilo je mnogo zaraženih, ekonomija je doživjela snažan udarac, i u upravljanju krizom na njenom početku je vlada države o kojoj govorimo imala jako loše rezultate. Ali nisu sjedili mirno i izgubili glavu.

Preduvjeti za provođenje bilo kakvih mjera među građanima jesu povjerenje i razumijevanje. Oni moraju imati povjerenje u ono što vlast radi, moraju razumjeti šta se od njih očekuje i zbog čega se očekuje to što se očekuje. Prvi korak do toga jeste priprema i provođenje istraživanja javnog mnijenja.

Pitanja za vlasti u BiH

U momentu kada je predavanje održano – a to je bilo nekad krajem maja – vlada o kojoj govorimo imala je rezultate obimnog istraživanja javnog mnijenja o percepciji krize i mjera koje se poduzimaju na njenom ublažavanju. Uzorak je bio povelik, a istraživanje je sadržavalo pitanja poput „Da li smatrate mjere koja poduzima Vlada opravdanim?“, „Da li razumijete potrebu nošenja maske?“, „Koje mjere smatrate nepotrebnim ili štetnim?“, „Šta biste vi predložili kad biste bili u mogućnosti?“…

Dakle, već u maju su nadležni imali podatke o tome koje su mjere nepopularne, koje su loše iskomunicirane, te koliko građani imaju povjerenje u vladu i ono šta ona poduzima. Na osnovu ovih informacija je bilo moguće planirati i provesti kampanju sa ciljem umirivanja javnosti i njene edukacije, te pripremiti naciju i vlasti za djelovanje u nastavku pandemije. I uistinu, koliko uspijevam pratiti dešavanja u svijetu i razvoj situacije sa pandemijom korona virusa – ne vidim tu zemlju među najpogođenijima drugim – ili već trećim – ako se uopće još može govoriti o tim talasima.

Razmišljajući o tom predavanju i istraživanju čije sam rezultate imao priliku vidjeti, početkom augusta sam (nakon kratkog lutanja i traženja pravih adresa na koje se trebam obratiti) kriznim štabovima bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, kao i kriznom štabu Kantona Sarajevo poslao upit sa sljedeća tri pitanja:

1. Da li ste radili istraživanje o tome kako javnost percipira trenutnu pandemiju korona virusa?

2. Da li postoji istraživanje o tome kako naša javnost percipira mjere koje poduzimate na sprečavanju pandemije?

3. Da li je moguće dobiti rezultate ovih istraživanja ukoliko ona postoje?

Najbrže je odgovor stigao od federalnog kriznog štaba – za svega nekoliko minuta. Nažalost, radilo se o automatski generisanom odgovoru u kojem je stajala informacija kako se nadležna osoba nalazi na godišnjem odmoru odgovoru i uputa da se za sve kontaktira kabinet federalnog ministra zdravstva. Iz kabineta odgovor nikada nije stigao.

Već skoro puna tri mjeseca otkako je upit poslan, nisu odgovorili ni iz Kriznog štaba Kantona Sarajevo, a jedina instanca koja se udostojila da uputi odgovor bio je Institut za javno zdravstvo RS-a, iz kojeg su već idućeg radnog dana objasnili kako su u fazi pripreme istraživanja.

Novalićeva obećanja

Razvoj situacije u posljednja tri mjeseca ne govori baš u prilog istinitosti ovog odgovora ali nadležnima u RS-a u ovoj situaciji idu barem bodovi za trud i profesionalnost u komunikaciji.

Nego, vratimo se malo federalnom nivou. Nekom koincidencijom, tri dana nakon upita koji sam poslao, a na koji iz federalnog kriznog štaba nikad nisu odgovorili, premijer FBiH Fadil Novalić najavio je kako će Vlada na sebe „preuzeti PR da građanima kaže kako je riječ o opasnoj bolesti“.

Naravno, najavljena kampanja podizanja svijesti o opasnosti koju nosi COVID-19 prošla je otprilike kao i manje-više sve što je Novalić u ovoj pandemiji obećavao – od funkcionalnih respiratora, do podrške privredi. Ne samo da je izostala ova kampanja nego je još došla i ona predizborna u kojoj premijer učestvuje u aktivnostima koje bi se mogle okarakterizirati kao svjesno masovno širenje zaraze.

Na kraju će se sve svesti na priču o neodgovornom narodu jer se i do sad u više puta pokazalo da kad broj novozaraženih opadne zasluge idu Kriznom štabu i mjerama koje izriče, a kad je u porastu, kriv je neodgovorni narod. A prilično je izvjesno da nam uskoro slijedi novo lutanje u mjerama i da proteklih osam mjeseci pandemije nije bilo dovoljno da se prikupe korisni podaci i provedu adekvatne kampanje informisanja, edukacije i podizanja svijesti o tome šta treba činiti u slučaju da broj zaraženih opet počne rasti.

Mjeseci su bačeni u vjetar jer se kod nadležnih stvorilo mišljenje da je opasnost prošla ali će se svi propusti već dati objasniti time da se „narod opustio“. I dok se proteklih nekoliko mjeseci znalo čuti kako smo prešli na tzv. „švedski model“, ispred očiju nam je promaklo da su nam od samog početka nadležni prodali svoj stari dobri „bosanski model“: ignoriši problem i gledaj možeš li se gdje ugraditi, ako problem eskalira, nadaj se da će proći sam od sebe, a ako ne prođe, već će se naći neko na koga će se moći prebaciti odgovornost.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

COVID-19

Voditeljica preminula nakon prve doze Astra Zenece, dobila krvne ugruške

Objavljeno

na

Od

Nagrađivana BBC-ova radijska voditeljica Lisa Shaw (44) umrla je u bolnici od posljedica stvaranja krvnih ugrušaka nakon što je primila prvu dozu vakcine AstraZenece, javlja The Guardian.

Tužnu vijest potvrdila je njena porodica.

Nekoliko dana poslije cijepljenja, voditeljicu je uhvatila jaka glavobolja, a uskoro su se razvile i ostale teške nuspojave.

Imala je snižen broj trombocita i ugruške u malim i velikim krvnim žilama te krvarenja.

Shaw je umrla u bolnici Royal Victoria u Newcastleu, u petak prošle sedmice, na intenzivnoj njezi te je bila okružena porodicom.

Smatra se da je rizik od stvaranja ugruška povezan s vakcinisanjem približno jedan naspram 100.000 za ljude u 40-ima, navodi britanska Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA). Rizik od smrti u svim dobnim grupama iznosi otprilike jednom na milion. MHRA je naglasila da blagodati vakcine i dalje nadmašuju rizike za većinu ljudi. Nije dokazano da vakcina uzrokuje ugruške, ali je priznato da korelacija ipak postoji.

Nastavite čitati

COVID-19

Mnoge žene ne žele primiti vakcinu protiv COVID-19 jer se boje neplodnosti: Evo šta kažu ljekari

Objavljeno

na

Od

Mnogi još ne žele primiti vakcinu protiv COVID-19, a jedan od razloga je misao da će ona utjecati na (ne)plodnost.

Sve važne zdravstvene institucije smatraju da za to do danas ne postoje dokazi, prenosi thehealthy.com.

Klinička istraživanja, poput onog za nove vakcine, obično ne uključuju trudnice, pa je jasno da se radi o ograničenim informacijama o utjecaju na njih. Zbog toga su vakcine dostupne i trudnicama.

Žene su zatrudnile nakon vakcinacije

Dr. Raminder Khangura, stručnjak iz Detroita za plodnost, naveo je kako su 23 žene ostale trudne tokom kliničke studije za vakcinu Pfizer, a 12 ih je bilo u grupi koja je primila vakcinu.

Kaže da se lično brinuo o njima, a mnoge od njih su medicinske struke.

Prema njegovim riječima, čini se da nema signala koji bi upućivali na pojavu pobačaja ili abnormalnosti kod fetusa.

Druge nuspojave

Samo je mali broj osoba imalo jake nuspojave na vakcinu, većinom su oni blagi i brzo prolaze, a čini se da to vrijedi i za trudnice.

Dr. Joseph Biggio, s Instituta za žensko zdravlje, New Orleans, izjavio je kako je blaga temperatura jedna od posljedica, a ona može biti opasna za trudnice.

– Svaka žena boji se pojave temperature u prvom tromjesečju, ali ustvari radi se o jako blagoj temperaturi kao posljedici vakcine, brzo prolazi i puno je blaža nego ona koje se javlja radi same infekcije – dodao je dr. Biggio.

Nijedna vakcina ne sadrži živi virus

Mnogi smatraju da vakcina nije dobra provjerena jer se brzo razvila, što je istina, ali stručnjaci upozoravaju da nije preskočen nijedan korak provjere sigurnosti.

Iako ova vakcina nije postojala do prošle godine, tehnologija koja ga je proizvela postoji već neko vrijeme. mRNA koji se koristi u Pfizeru i Moderni razvijen je prije 30 godina.

Nijedna od vakcina, koja postoji, ne sadrži živi virus, jedine vakcine koje bi trudnice trebale izbjegavati.

Ima li utjecaja na menstrualni ciklus

Iako su neke žene prijavile da su doživjele promjene u ciklusu, stručnjaci kažu kako nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da vakcina može uzrokovati promjene u ciklusu, ali se to može povezati sa stresom i reakcijom na pandemiju, ili se samo može raditi o slučajnosti.

Ljekari ne znaju tačno šta se to može događati, jer je vrlo slabo analizirana poveznica između COVID-19 i menstrualnog ciklusa.

Slabo krvarenje ili preuranjena menstruacija nisu tema istraživanja niti su navedeni problemi kao nuspojava, posebno jer mnogi neće povezati ciklus sa vakcinacijom.

Nekoliko je teorija koje mogu pojasniti šta se ustvari događa.

Za početak, dr. Kelly Culwell, ginekologinja iz San Diega, navodi kako je stres važan faktor.

– Vakcina mora “stresirati” tijelo kako bi se proizvela antitijela, a menstrualni ciklus ovisi uveliko o stresu. To se može dogoditi i sa drugim vakcinama, razlika je samo što do sada nismo imalo masovnu vakcinaciju o kojoj se raspravljalo i na društvenim mrežama – pojasnila je.

Sumnja da su prijavljene promjene povezane s odgovorom imunološkog sistema i utjecajem vakcine na endometrij.

Moguće je da ulogu igraju i faktori poput stresa zbog pandemije i socijalne distance.

Vakcina i dojenje

Istraživanja nisu uključivala žene koje doje, pa se i ne zna tačno kako ona utječe na dojilje ili na bebu. Ipak za sada ne postoji razlog zašto bi vakcina bila štetna za bebu, a čak može djelovati tako da se antitijela prenesu djetetu tokom dojenja i tako ga štite od bolesti.

Trudnoća i COVID-19

Dok nauka nema dokaza da vakcina nije sigurna za trudnice ili one koje planiraju to biti, sama bolest to može biti. Žene koje su trudne i imaju COVID-19 vjerovatno će završiti u bolnici, te čak imaju veće šanse da će umrijeti od onih koje nisu trudne.

Nastavite čitati

Najčitanije