Connect with us

Magazin

Bosanska Aja Sofija: Bihaćka Fethija džamija nekad je bila crkva

Objavljeno

na

Ima onih posebnih građevina čiji životni put izlazi iz mrtve prirode i postaje životniji nego neka druga struktura od kamena, drveta i željeza. Jedna od takvih je bihaćka džamije Fethija, najstarija gotička građevina u našoj zemlji, objekat koji je izvorno bio crkva.

Kalemljenjem jedne prirode na drugu obično nestaje nešto novo, drugačije i svježe, nastaje posve orginalna struktura, drugačija od drugih. Od 2.822 džamije u Bosni i Hercegovini nema posebnije od one na trgu Džemaludina Čauševića u Bihaću.

Fethija džamija sagrađena je davne 1.266. godine kao crkva svetog Ante Padovanskog, u gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih evropskih islamskih bogomolja u ovom arhitektonskom stilu.

Osmanska vojska, koju predvodi segedinski sandžak-beg Hasan-paša Predojević, zauzima Bihać juna mjeseca 1592. godine i tad crkva postaje džamija. Takva je bila praksa i šire, slično se desilo u s crkvom u Beogradu 1521., pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fethija (Osvojena).

Gotički zvonik osmerougaonog oblika služio je kao munara do 1.863. godine, kad je zbog dotrajalosti srušen i zamjenjen sadašnjom munarom. Unutrašnje dimenzije objekta iznose 20,80 metara dužine i 9,13 metara širine.

Svojom arhitekturom i drugačijim izgledom Fethija je utjecala na oblikovanje džamija u Krajini, stvaranje nešto izduženijeg prostora za molitvu, primjena izduženih pravougaonih prozora…

Na Fethiji džamiji nalaze se dva natpisa. Stariji je smješten u podnožju munare i isklesan u kamenoj ploči veličine. Ispod toga je manja ploča sa datumom. Tekst glasi: “Za blagorodne vladavine prvaka svijetle otomanske porodice, zaštitnika vjere, uzdržavatelja gradova, našeg gospodina sultana Abdul-Aziz-hana, sagrađena je ova munara, kojoj primjera nema i obnovljena časna džamija”.

Na manjoj ploči nad ulazom u džamiju nalazi se sljedeći natpis: “Ja Fettah! Ova časna džamija bijaše uveliko potrebna opravci pa je uz finansijsku pomoć države i pomoć ehalije obnovljen njezin krov i unutrašnjost njezina u potpunosti oslikana i ukrašena. Obnova sretno dovršena 1312. godine (1894.)”

Putnici namjernici stoljećima su se divili i čudili neobičnoj bišćanskoj džamiji, njenom elegantnom kamenu, izduženim gotičkim prozorima i ulaznom portalu koji i danas podsjeća na vrijeme i svrhu izvorne građevine.

I danas u Bihaću zateći ćete putnike iz daleka, turiste ili migrante, kako se dive i čude, sve u isto vrijeme, džamiji kakve sve do Stambola nema takve, pravoj bosanskoj Aja Sofiji.

Klix

Oglašavanje

Magazin

Legendarni PES više neće postojati, mijenja ga “eFootball” koji će biti besplatan

Objavljeno

na

Od

Legendarni serijal Pro Evolution Soccer, ili kako ga fanovi od milja zovu, skraćenicom PES, neće više postojati, bar ne u tom obliku.

Njegov izdavač, japanski Konami, mijenja mu ime u eFootball.

Ono što vrijedi napomenuti je da će eFootball biti besplatan, te će biti dostupan isključivo u digitalnoj verziji, bez izdavanja na disku.

Igra stiže na konzole PlayStation 4, PlayStation 5, Xbox Series X i S, Xbox One, ali i na PC.

Za razliku od nekih drugih naslova, podržavat će takozvani cross-play, odnosno igrači na PlayStationu će moći igrati protiv onih sa Xboxa i PC-a.

Šta prelazak na free-to-play model znači za offline modove?
Pa, ovoliko je sigurno: želite li igrati Master Ligu, nećete je dobiti besplatno nego ćete taj mod morati kupiti zasebno. Samo je pitanje kada će se to uopće moći kupiti.

Znamo samo da po lansiranju igre ništa neće biti nalik klasičnom PES iskustvu jer će eFootball biti svojevrsni early access naslov.

Prvo će u ranu jesen dobiti mogućnost igranja lokalnih mečeva s s devet licenciranih klubova – praktički single-player demo, zatim cross-gen mečeve između PS5 i PS4 konzola, te odvojeno XSX/S i XBO platformi.

Kasnije u jesen stižu online lige, nešto nalik myClub modu te cross-platform podrška. Na zimu stižu eSports turniri, puni cross-platform te verzije za mobitele.

Više informacija o novoj igri bit će poznato krajem augusta.

Nastavite čitati

Magazin

Doboj: Porodica Hurtić napravila pravi tropski raj, ove godine će jesti banane iz svoje bašte

Objavljeno

na

Od

Dok je u domaćinstvima širom zemlje u toku sezona berbe malina, porodica Hurtić iz Grapske kod Doboja uskoro će prvi put ubrati domaće banane. Poslije pet do šest godina, stablo ove tropske biljke konačno je formiralo plod. Pored banana Hurtići uzgajaju i druge vrste egzotičnog voća neubičajenog za naše podneblje.

Tropski su dani, a u dvorištu porodice Hurtić iz Grapske kod Doboja ima i tropskog voća. Po prvi put ovog ljeta rodila im je banana. Pet do šest godina je trebalo da ova tropska biljka formira plod, koji je još mali i zelen. Bananu pričaju svako jutro zalivaju sa najmanje 40 litara vode. Potrebno je mnogo brige oko ove tropske biljke, i to posebno zimi kada ju treba zaštititi, jer su joj najveći neprijatelj niske temperature. Na kraju dugogodišnji trud se isplatio.

-Banani treba pet do šest godina kako bi formirala plod. Poslije pet godina je uspjela, mislim da bi do septembra mogli da je beremo. Svako mi kaže kako je ovo fotomontaža, a evo uvjerili ste se da nije. Drvo banane nema korijen, nego kao jedno veliko okruglo sjeme– izjavio je Hasan Hurtić iz Grapske, javlja RTV Doboj.

Dvorište Hurtića pravi je mali tropski raj. Banani prave društvo limun, mandarina, avokado, urme i smokve, a od ove godine i rijetko cvijeće indijski jorgovan. Sa drveta mandarine ubrali su samo jedan plod. I nju kao i bananu treba često zalivati. Po prvi put ove godine rodio im je i limun. Sa dva drveta limuna ubrali su dosta žutih plodova.

Od svih vrsta voća koje uzgajamo limun mi je najdraži. Najviše ga upotrebljavam za kolače. Cijelu zimu brali smo limun za naše potrebe. Cvijet limuna ima prelijep miris- rekla je Samira Hurtić iz Grapske.

Ideja da gaje egzotično voće u dvorištu potekla je od starijih Hurtića. Najstariji član ove porodice je upravo zasijala avokado. Sjeme je donijela čak iz Švedske.

-Posijala sam dvije sjemenke avokada. Dva mejseca kasnije proniklo je. Jednu smo uspjeli sačuvati, sad je trebamo kalemiti- izjavila je Ruveda Hurtić iz Grapske.

Spas od zime većina stabala pronađe u prostranoj i toploj garaži. Hurtići kažu da imaju još planova, pa ne treba da iznenadi, ako već narednog ljeta u dvorištu porodičnog doma zamiriše još neko egzotično voće ili cvijeće neubičajeno za naše podneblje.

RTV Doboj

Nastavite čitati

Najčitanije