Povežite se sa nama

Lifestyle

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život

Objavljeno

-

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život. Više zelenila – više zdravlja.

Ljudi, zapravo, žive duže ako su okruženi zelenim površinama, kažu stručnjaci. Naime, stanovnici gradova žive duže ako stanuju u četvrtima s više zelenila, navodi se u studiji koja povezuje zelene zone s nižom stopom preuranjene smrti.

Povoljan učinak

Blagodat stabala u gradovima odavno je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje. Naučnici s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan veliki adut – smanjuje rizik od preuranjene smrti.

Studija se koristila podacima iz devet drugih studija i obuhvatila je više od osam miliona ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine, te je najveća do sada provedena o toj temi, navode autori studije.

Drveće rashlađuje i čisti zrak - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Koristili su se satelitskim snimcima da bi izmjerili količinu vegetacije, što je uključilo stabla, travnjake i grmlje u krugu od 500 metara od domova stanovnika.

Nivo vegetacije mjeren je sistemom vrijednosti vegetacijskog indeksa NDVI.

Bolest srca

Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pri tome su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih puteva. Studija objavljena u časopisu „The Lancet Planetary Health Journal“ zaključuje da u gradovima od Barcelone u Španiji do Perta u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za četiri posto.

Mentalno zdravlje

Naučnici ističu kako vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče tjelesnu aktivnost.

Tvrde kako se mora povećati broj zelenih površina u mnogim gradovima kako bi ljudi stvarno živjeli zdravije te dodaju kako je lijep zeleni grad onaj u kojem vegetacija pokriva 20 do 30 posto svake četvrti.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine. Zbog toga već sada brojni gradovi nastoje povećati zelene površine.

Oglašavanje

Lifestyle

Doručak s ljubavlju: Obroci koje će zavoljeti vaši mališani

Objavljeno

-

Od

Doručak je najvažniji obrok u danu pa ga ne bi trebalo preskakati, naročito ne mališani, kojima pruža energiju za cijeli dan. Kako bi vašem djetetu obroci bili što zanimljiviji i interesantniji za jesti, pripremili smo ukusne recepte koji se pripremaju mnogo brže od ostalih jela, a pritom daju zadovoljstvo vašoj dječici da uživaju u svakom slasnom zalogaju

Muffini sa sirom

Sastojci:

šoljica mlijeka

3 kašike otopljenog putera

veliko jaje

prstohvat kajenskog bibera

250 g brašna

kašičica praška za pecivo

kašika šećera

prstohvat soli

180 g sira gaude

Priprema:

Zagrijte rernu na 180 Celzijevih stepeni. U velikoj zdjeli pomiješajte mlijeko, otopljeni puter, jaje i kajenski biber. U drugoj zdjeli pomiješajte brašno, prašak za pecivo, šećer i so. Umiješajte sir. Dodajte suhe sastojke mokrima i povežite ih miješajući lagano. Smjesu ulijte u namašćene kalupe ili u košarice za muffine. Pecite do 25 minuta. U smjesu možete dodati i neko povrće te uživati u još boljem okusu.

Neodoljiva pašteta od tunjevine

Sastojci:

250 g tunjevine iz konzerve

125 g krem sira

kašičica senfa

4-5 usoljenih kapara

čehno bijelog luka

kašičica limunovog soka

na vrh noža ljute mljevene paprike ili čilija

malo svježe mljevenog bibera

prstohvat soli

Priprema:

U sjeckalicu ili blender stavite tunjevinu zajedno s maslinovim uljem, dodajte krem sir, senf, limunov sok, kapare i začine pa sve izmiksajte u finu, mazivu paštetu. Probajte paštetu pa prema potrebi dodatno začinite solju, biberom i limunovim sokom. Poslužite uz topli tostirani hljeb ili krekere te kao namaz u omiljenim mini sendvičima za vaše mališane. Ovako pripremljenu paštetu pohranite u čistu teglu, zalijte lagano maslinovim uljem, dobro zatvorite i čuvajte u frižideru do sedam dana.

 

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Lifestyle

Sauna jača imunološki sistem i potiče krvotok

Objavljeno

-

Od

Iako se korištenje sauna preporučuje cijele godine, zbog topline, ona je posebno korisna u hladnim mjesecima. Kada govorimo o zdravlju i sauni, kako kaže internista dr. sci med. Abel Baltić, organizam najviše koristi ima od pojačanog znojenja. Laboratorijske analize pokazale su da se u znoju mogu pronaći razne vrste toksina, uključujući i hemikalije poput pesticida i teških metala.

Pojačava imunološki sistem

– Uz detoksikaciju organizma, sauna pojačava i imunološki sistem. Na povišenje tjelesne temperature organizam reagira jednako kao i kod povišene tjelesne temperature uzrokovane bolešću – pojačanim stvaranjem bijelih krvnih ćelija, koje imaju važnu ulogu u našem odbrambenom sistemu. U sauni organizam pojačano izlučuje hormone dobrog raspoloženja endorfin, serotonin i dopamin te hormon rasta zaslužan za mladenački izgled kože i rast kose – ističe dr. Baltić.

Sauna, također, poboljšava prokrvljenost respiratornih puteva pa pogoduje sluznici čineći je sposobnom za odbranu od različitih napadača koji vrebaju iz zraka.

Djelovanje vrućeg zraka samog po sebi, jednako kao i izmjena vrućeg i hladnog, blagotvorno je za zdravlje. Sauna tako potiče rad krvotoka, potpomaže prokrvljenost kože, zglobova i unutrašnjih organa, čisti sve pore, jača i učvršćuje kožu i dobra je u prevenciji prehlada i različitih upalnih procesa na koži. Osim toga, povoljno djeluje i na psihu.

Različiti virusi

– Redovnim odlascima u saunu može se mnogo učiniti za zdravlje. Ona povoljno djeluje na kardiovaskularni sistem. U uvjetima povišene temperature te naizmjeničnim prelaskom iz vrućeg u hladno potiče se cirkulacija, krv kola brže te se srce bolje opskrbljuje kisikom i hranjivim materijama. Iz istih razloga, usljed povišene temperature, potiče se oslobađanje i izlučivanje odbrambenih materija u krv, koje štite od djelovanja različitih virusa i bakterija te stoga sauna jača imunološki sistem – navodi dr. Baltić.

Prehlada i gripa

Podizanju imunološkog sistema u jednakoj mjeri pogoduje i navikavanje organizma na šok zbog izmjene vrućeg i hladnog jer se znatno smanjuje mogućnost pojave bolesti kao posljedica prijelaza iz pregrijanih prostorija na hladan zimski zrak. Tako sauna, naprimjer, sedam puta poboljšava prokrvljenost respiratornih organa te tako pogoduje i kvalitetu respiratorne sluznice te je izvanredno preventivno sredstvo u borbi protiv hunjavica, prehlada i gripa.

Baltić: Redovnim odlascima u saunu može se mnogo učiniti za zdravlje - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Dokazano je da djeluje pozitivno na izmjenu materija u organizmu. Primjera radi, za vrijeme boravka u sauni u trajanju od 10 minuta organizam u prosjeku izluči od 0,6 do 2 litra znoja. Zahvaljujući tome, čiste se sve pore i izlučuju štetne supstance iz organizma – ističe dr. Baltić.

Oslobađa od stresa

Svi oni koji idu u saunu, dodaje dr. Baltić, znaju da je ona neprijatelj broj jedan svakoj vrsti stresa. Sve studije, a i cjelokupna medicina, saglasni su da stres negativno utječe na zdravlje toliko da je on glavni uzročnik velikog broja oboljenja.

Kad uđete u tihi svijet koji sauna osigurava, zatvorili ste vrata ostatku svijeta i prepustili sebi i svom opuštanju. Vrućina pospješuje cirkulaciju i povećava rast endorfina koji čini da zasjate prirodnim sjajem kada izađete iz nje.

Opušta mišiće i smanjuje bolove

– Visoke temperature podstiču rast endorfina, prirodne tjelesne supstance koja nas oslobađa bola. Endorfin ima umirujuće djelovanje, a ima moć i da suzbije bol kod artritisa. Toplota saune širi krvne sudove i poboljšava cirkulaciju, a brži protok krvi ubrzava prirodni proces (samo)liječenja tijela.

Za trkače i trkačice sauna je posebno dobra nakon napornijeg treninga jer ublažava upale mišića – kaže dr. Baltić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije