Povežite se sa nama

Biznis

Biznis koji je doživio vrhunac u vrijeme pandemije

Objavljeno

-

Tokom pandemije korona virusa mnogi biznisi su se ugasili ili su pred zatvaranjem. Međutim, ima onih koji su čuda napravili poput tri mlada čovjeka iz Tuzle koji su pokrenuli proizvodnju bukovača. Sve gljive su rasprodali.

Dio sredstava za pokretanje biznisa dobili preko start up projekta od Fondacije tuzlanske zajednice, a dio sami obezbjedili. Otac jednog od njih već se bavio time pa su imali osnovno predznanje.

“Zašto mi to ne bismo pokušali proizvoditi? Sjeli smo i razmislili o tome. Shvatili kako ide proces proizvodnje. Naučili o tome. Dosta edukacije smo prošli. Pronašli gdje možemo nabaviti dobar supstrat i micelij i sve ono što nam treba da bi naš proizvod bio vrhunske kvalitete”, priča Erdžan Junuzović, Fungi kultura.

A za to je potrebna slama koja se kuha i sa micelijem gura u vreće, pakuje u sterilnim uslovima, stavlja na police i buše se rupe za plod. Uz dobre uslove, od vreće se može nabrati od 1,5 do tri kg.

“Sam urod ovisi od procenta ukupne težine vreće. Nekih 20- 25 % težine vreće je rod koji se bere u tri vala. Prvi val je najznačajniji. Naredni val je 50% prvog roda. Do neka tri vala je isplativo, a nakon toga se prazni prostor i ubacuju se nove vreće”, pojašnjava Edis Osmić, Fungi kultura.

Uzgoj bukovače nije težak ali potrebna je odgovarajuća temperatura i svjetlost.

“U samomom procesu rasta, temperatura da bude nekih 21 ili 22 stepena. Veća vlažnost je potrebna i smjena dana i noći. Prirodno svjetlo je najbolje ili ovako neka simulacija kao kod nas”, dodaje Osmić.

Nadaleko su poznata nutritivna svojstva i kvalitet bukovače, tvrde ovi uzgajivači. Kao gljivu koja jača imunitet, vjekovima su je koristili Kinezi, a krajem prošlog stoljeća počela se jesti i u Evropi.

“Gljiva bukovača je idealna zamjena za meso. Vegetarijanci je koriste kao zamjenu za mesu. Bogata je vitaminima, aminokiselinama, vlaknima. Farmaceutska industrija je dosta koristi u prizvodnji lijekova”, ističe Danijel Stjepanović, Fungi kultura.

Kilogram bukovače za sada košta sedam maraka. Svježe ubrane gljive dostavljaju na kućnu adresu u roku od osam sati.

Kupci su razni. Nema neke starosne dobi. Najviše su oni koji imaju dobra iskustva sa bukovačom. Međutim, nakon uvida u recepte i ljepotu gljive, mnogi se odlučuju da to probaju. Naročito nam je drago, kada probaju, da kažu da im se sviđa i da žele još”, kaže Stjepanović.

“Vjerujte da ‘feedback’ koji dobijamo je jako dobar, jako pozitivan. Sve što smo otprilike napravili, sve smo i prodali”, otkriva Junuzović.

Gljive proizvedene na organskim sirovinama, ovi mladi ljudi uspješno brendiraju preko društvenih mreža. Uskoro šire biznis ali i vidike građanima koliko je bukovača zdrava i korisna namirnica. I što je najbitnije, domaća je.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Količinski porast od 20 posto izvoza bh. električne energije

Objavljeno

-

Od

Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu ove godine izvezla 3,4 TWh električne energije u vrijednosti od 286 miliona KM, što predstavlja povećanje izvezenih količina za 20 posto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je izvezeno 2,85 TWh električne energije, pokazuju analitički podaci Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE).

Predsjednik BHK CIGRE Edhem Bičakčić kazao je za Fenu da povećanje količina izvoza električne energije nije pratio i finansijski rezultat, koji je manji za tri procenta što je uglavnom uzrokovno okolnostima uslijed pojave Covida-19, zbog čega je došlo do pada potrošnje i pada cijena električne energije na međunarodnim berzama.

U ovom polugodišnjem periodu u BiH je uvezeno je 1,3 TWh, što predstavlja smanjenje uvoza količina električne energije za 12 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Količinski porast od 20 posto izvoza bh. električne energije

“Kada se posmatraju finansijski pokazatelji u ovom polugodištu, uvoz struje je iznosio 40 miliona KM, što u odnosu na 190 miliona KM koliko je uvezeno u istom periodu prethodne godine predstavlja smanjenje od 79 procenata”, dodao je Bičakčić.

Komentarišući izvozno-uvozne rezultate bosanskohercegovačkih proizvođača električne energije predsjednik CIGRE BiH je kazao da su ovogodišnje uvozne cijene značajno manje i u prosjeku su se kretale oko 15 EUR/MWh. Razog je u padu potrošnje i povećanju ponude, posebno električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora usljed potreba za balansiranjem.

“Našim vlastima sve ovo trebalo bi da bude ozbiljan povod da konačno krenu u proces uspostave bh. berze električne energije, što već odavno sugerišemo”, zaključio je Bičakčić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Prihodi bh. obućarske industrije mogli bi biti manji do 40 odsto

Objavljeno

-

Od

Proizvođači obuće u Bosni i Hercegovini koji su orijentisani na izvoz zbog posljedica pandemije virusa korona nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, a prihodi bi ove godine mogli da budu manji i do 40 odsto u odnosu na ranije godine, ističu privrednici.

Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente, koja većinu proizvoda izvozi na zapadnoevropsko tržište, kazao je za “Nezavisne” da imaju veliki probleme zbog masovnog storniranja ugovora.

“Veoma često me inostrani partneri obavijeste da je njima ugovor sa nekom firmom storniran te zbog toga ne mogu da angažuju naše kapacitete i onda dolazi do otkazivanja ugovora i narudžbi”, ističe Pazurević i dodaje da privrednici iz ove oblasti strahuju od toga šta ih ove jeseni čeka.

“Budući da su u avgustu godišnji odmori te da nema radne aktivnosti i stvaranja vrijednosti, nećemo moći ništa fakturisati, a ako nema fakture, nema ni realizacije, ni naplate. Samim tim biće nam u septembru i oktobru teško isplaćivati plate radnicima”, kazao je Pazurević.

Prema njegovim riječima, iako je ova firma prošlu godinu završila sa pozitivnim poslovanjem od 3,6 miliona KM, ove godine se ne mogu nadati uspješnom rezultatu, jer kako ističe Pazurević, ukupan prihod biće smanjen i do 40 odsto.

“Zbog otkazivanja narudžbi, pada izvoza i smanjenog obima proizvodnje, naša firma je morala otpustiti dio radnika. Za 35 radnika koji su radili na određeno vrijeme morali smo napisati rješenja o prestanku radnog odnosa”, kaže Pazurević.

Dodao je da se stanje stabilizovalo barem što se tiče nabavke repromaterijala, iako je u početku to bio strahoviti problem, jer obućarska industrija najviše ključnog materijala kao što su koža i đonovi uvozi iz Italije.

Da je pandemija izazvana virusom korona za obućare elementarna nepogoda, smatra i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke.

“Već dvije godine nema snijega u Evropi, tako da je više od 100 miliona pari cipela ostalo neprodato. A zbog mjera zatvaranja, tek sredinom aprila ove godine počele su da rade prodavnice. Zbog svega toga smanjene su narudžbe. Tako u oktobru nećemo raditi kompletan mjesec u pogonu u Mrkonjić Gradu i 20 odsto u pogonu u Banjaluci. To je oko 500 radnika”, kazao je Umičević za “Nezavisne”.

Obućarska industrija u BiH gubi korak

Dodao je da korona udara repom, jer nema novih narudžbi, te niko ne smije da rizikuje da ulaže u novu proizvodnju, a zatvaraju se prodavnice.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz obuće iz BiH u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za više od pola miliona KM nego lani u istom periodu.

“U prvih sedam mjeseci prošle godine BiH je izvezla robu u vrijednosti 18.441.832,97 KM, dok je za sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti 17.927.457,49 KM”, kazali su iz UIO BIH

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za “Nezavisne” da je industrija obuće BiH dugo bila u ekspanziji zahvaljujući vrhunskom kvalitetu i sposobnosti da ispuni standarde i najprestižnijih brendova, za kojima je širom svijeta tražnja bila kontinuirano rastuća.

“Međutim, ovogodišnja kriza uzrokovana pandemijom prekinula je ovaj pozitivan trend i dovela u pitanje opstanak velikog broja proizvođača obuće u BiH”, kazao je Gvaran.

Dodao je da su se početni problemi odnosili na poremećaje u nabavci repromaterijala i transportu robe, potom na dugotrajan prestanak poslovanja i domaćih proizvođača i njihovih stranih partnera.

“Trenutno najveći problem predstavlja pad tražnje i posljedično umanjivanje ili otkazivanje narudžbi. Jasno je da je dugotrajna izolacija i ograničenje kretanja velikog broja potencijalnih kupaca na našim ključnim izvoznim tržištima umanjio i realnu potrebu i očekivanu tražnju za novom obućom, a ekonomska kriza koja prati pandemiju umanjila je i raspoloživi dohodak velikog broja ljudi i ograničila njihovu mogućnost da kupuje novu obuću, pogotovo onu visokokvalitetnu, kakva se proizvodi u BiH”, pojasnio je Gavran.

Dodaje da je teško očekivati brzi oporavak tražnje i izvjesno je da će se ovi problemi nastaviti.

“Najavljene mjere podrške ekonomijama na našim izvoznim tržištima, prije svega u Evropskoj uniji, trebalo bi postepeno da dovedu i do oporavka i tada bi se mogle ponovo očekivati veće i nove narudžbe i za bh. proizvođače. Međutim, oni ne mogu čekati toliko dugo i održavati isti nivo zaposlenosti bez pomoći za prevladavanje krize. Mislim da domaće vlasti moraju pomoći održavanju zaposlenosti u ovakvim kompanijama, jer je njihov potencijal dokazan i neupitan i moraju na neki način prevladati period smanjene tražnje koji je sada aktuelan”, zaključio je Gavran.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije