Biljni izvori bjelančevina

14

Brojne biljke bogate su kvalitetnim bjelančevinama i esencijalnim aminokiselinama, a za razliku od hrane životinjskog porijekla, ne sadrže holesterol i ne djeluju štetno na ljudski organizam

Proteini su složena organska jedinjenja neophodna za rast, razvoj i zdravlje čovjeka, a mogu biti biljnog i životinjskog porijekla. Međutim, bez obzira na konstantnu potrebu za bjelančevinama, ove materije ne bi trebalo unositi u neograničenim količinama. Razlog za to prije svega leži u činjenici da razlaganjem proteina nastaju štetni metabolički produkti kao što su purini, urea i kreatinin, koji dovode do “kiselosti” krvi i opterećuju bubrege.

Ove materije mogu da prouzrokuju niz bolesti kao što su, recimo, uremija i giht. Treba imati na umu da su riziku od bolesti izazvanih unošenjem prevelike količine bjelančevina najizloženije gojazne osobe koje pretjeruju u konzumiranju hrane životinjskog porijekla.

Postoji veliki broj biljaka, prije svega povrća i žitarica, koje sadrže kvalitetne bjelančevine i esencijalne aminokiseline, a za razliku od namirnica životinjskog porijekla, u svom sastavu nemaju holesterol i ne djeluju štetno na ljudski organizam. Konzumiranjem biljnih bjelančevina smanjuje se opasnost od metaboličkih poremećaja, jer one sadrže i velike količine supstanci koje “obuzdavaju” taloženje masti i sprječavaju pojavu niza bolesti, prije svega kardiovaskularnih. Zbog toga se preporučuje balansirana ishrana, koja podrazumijeva unos bjelančevina i biljnog i životinjskog porijekla, te čišćenje organizma konzumiranjem čajnih mješavina.

Soja

Prvo mjesto na spisku biljnih namirnica bogatih proteinima svakako zaslužuje soja. Preporučuje se za pravilan razvoj djece, u ishrani sportista, rekreativaca, trudnica i osoba izloženih tjelesnom naporu, ili pak onima koji se oporavljaju od bolesti. Također soja je idealna zamjena za meso i može se koristiti u svakodnevnoj ishrani.

U zavisnosti od vrste, soja sadrži od 37 do čak 50% proteina, nezasićene masne kiseline, važne za razvoj mozga, korisne za vid i kožu, te neophodne za sintezu supstanci koje moduliraju brojne procese u organizmu. Također, ova biljka sadrži i lecitin, koji kontroliše nivo triglicerida i sprječava sužavanje krvnih sudova, pa samim tim i nastanak infarkta i šloga. Soja je bogata izoflavonima koji preveniraju pojavu raka i osteoporoze.

Važno je napomenuti da ova mahunarka ne sadrži holesterol i laktozu. Pedeset grama soje gotovo u potpunosti zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom E, B1, B6 i folnom kiselinom, te polovinu neophodne doze kalijuma i trećinu potrebne količine magnezijuma.

Kikiriki

Kao i sve mahunarke, kikiriki obiluje kvalitetnim bjelančevinama. Sto grama sirovog kikirikija sadrži čak 24,3% proteina, ali i vlakna i minerale, među kojima se ističu željezo i cink, kao i kalijum, fosfor, magnezijum, bakar, mangan i selen. Kikiriki u svom sastavu ima i veliku količinu vitamina E i K, te vitamina grupe B.

Polen

Višestruki značaj polena za čovjekovo zadravlje poznat je od davnina. Ovaj pčelinje proizvod prava je riznica vitamina, minerala i fermenata, ali i proteina. U zavisnosti od vrste i kvaliteta polena, količina bjelančevina varira od 13 do 30 %. Polen veoma povoljno djeluje na ljudski organizam: normalizuje metabolizam, smiruje nadraženi nervni sistem, stimuliše rast i poboljšava apetit, otklanja malokrvnost, pospješuje rad jetre, jača imunitet…

Klice

Ovo “čudo od hrane” sadrži više od 50 enzima, vitamina, minerala, ugljenih hidrata i masti, kao i obilje kvalitetnih bjelančevina. Proteini iz klica veoma lahko se vare i ne opterećuju digestivni trakt, pa samim tim ne izazivaju nadimanje, gasove, gorušicu…

Naprotiv, znatno olakšavaju varenje drugih namirnica i sprječavaju probavne tegobe. Najbogatiji izvor bjelančevina predstavljaju pšenične klice (oko 27%) i klice mahunarki (sočivo, pasulj, grašak).

Orašasto voće i sjemenke

Orasi, lješnici i bademi, te sjemenke susama, bundeve i suncokreta, namirnice su koje čuvaju zdravlje i vitalnost. Orašasto voće u prosjeku sadrži oko 12 odsto proteina, ali je prava kalorijska bomba ukoliko se jede u neograničenim količinama. Sirove sjemenke susama, bundeve i suncokreta sadrže od 22 do 29 % lahko svarljivih bjelančevina.

Poželjno je da se svakodnevno pojede supena kašika mješavine mljevenih sjemenki, koje imaju višestruko povoljno dejstvo na zdravlje.

RECEPTI

Čaj protiv “kisele” krvi

Po 60 g kore i listova hrasta, 40 g stabljika majčine dušice i kilavice, 30 g listova i cvjetova kičice, po 20 g stabljike konjogriza i ivine trave, te po 10 g korjena koprive, listova pelina, stabljike rusomače, listova peršuna, peteljki od trešanja, listova breze i smrekovih bobica – usitniti i dobro izmiješati.

U litar proključale vode staviti 10 g mješavine ovih trava i kuhati poklopljeno na laganoj vatri nekoliko minuta. Kad se čaj ohladi, procjediti ga i dodati po dvije supene kašike meda i svježeg limunovog soka. Piti tri puta dnevno po decilitar napitka prije i poslije jela, a preostalu količinu između obroka.

Čaj za čišćenje krvi

Po 40 g šipka i medvjeđeg grožđa, 30 g stabljike morača, po 20 grama korjena slatke paprati i stabljika majčine dušice, te 10 g stabljike rastavića usitniti i pomiješati.

U litar prokuhane i ohlađene vode namočiti 5 grama mješavine trava i držati 12 sati na hladnom i tamnom mjestu. Nakon toga kuhati poklopljeno nekoliko minuta. Kad se čaj ohladi procijediti ga u bocu i piti umjesto vode.

Čaj za čišćenje bubrega

Oko 60 g zelenog čaja pomiješati sa po 15 g breze, maslačka i nevena i 10 g koprive. Mješavinu preliti litrom vode i ostaviti tri sata na tamnom i hladnom mjestu. Nakon toga procijediti i piti umjesto vode.

Čaj za jačanje krvi i čišćenje bubrega

Pomiješati po 80 g istucane crne i crvene smrekove bobe, po 50 g usitnjenog korijena slatke paprati i koprive, 40 g korijena peršuna i 30 g korijena pirevine. U litar prokuhane i ohlađene vode namočiti 5 g mješavine trava i držati 12 sati na hladnom i tamnom mjestu. Nakon toga kuhati poklopljeno nekoliko minuta. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti umjesto vode.

Antioksidantni čaj

Pomiješati po 50 g origana i ruzmarina, 30 g matičnjaka i 20 g žalfije, pa tri supene kašike smjese preliti sa pola litra ključale vode. Promiješati, poklopiti i ostaviti da odstoji pola sata. Procijediti i piti tokom dana. Po želji zasladiti medom.