Connect with us

Biznis

BiH na pravoj listi: Nakon 26 godina omogućena prodaja na Amazonu

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina uvrštena je na internet platformu Amazon krajem maja nakon što je revidirana lista dozvoljenih zemalja za registraciju prodavača, objavila je profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA Azra Zaimović.

– Proširenjem liste, prodavači iz ukupno 188 zemalja mogu nuditi proizvode u najvećoj online trgovini na svijetu. Interesantno, kompanija koja je svoju tržišnu vrijednost povećala za 70% u Covid-19 krizi tek sada dodaje čak 85 zemalja, i na taj način fundira svoj dalji rast. Zemlje pod sankcijama kao što su Kuba i Sjeverna Koreja ostale su van ove liste. Prodavači iz BiH ranije su mogli prodavati na Amazonu na način da osnuju svoje preduzeće u zemlji koja se nalazi na listi, što je stvaralo dodatne troškove i značajno otežavalo pristup tržištu. Ulazne barijere su sada otklonjene, te preduzetnici iz BiH mogu direktno kao fizička lica i/ili putem domaćih preduzeća nuditi svoje proizvode ili registrirati svoje trgovine na Amazonu. Prodaja se može započeti već sa Amazonovim korisničkim računom ili putem profesionalnog prodajnog računa. Prodavači mogu nuditi popularne proizvode koji već postoje na Amazonu, kreirati vlastiti brend (koji je u online okruženju važniji nego inače) ili kombinirati oboje – navodi profesorica Zaimović.

Objava prof. Azre Zaimović

Kaže da Amazon nudi brojne analize i jedna od analitika jeste i njihova lista najprodavanijih proizvoda koja se objavljuje svaki sat vremena.

– Činjenica da proizvodi iz BiH mogu jednostavno biti ponuđeni kupcima i isporučeni na njihova vrata u cijelom svijetu sigurno predstavlja određenu razvojnu šansu i priliku za domaće proizvođače. Međutim, ovo je prilika još više za preduzetnike i mlade osobe koji mogu kreirati svoje radno mjesto na globalnom tržištu uz relativno male investicije u početni kapital. Za olakšan iskorak domaćih preduzetnika na svjetsko online tržište, potrebne su jasne instrukcije poreskih tijela u BiH u vezi s poreznim tretmanom prekogranične internet trgovine i dobitaka – navodi u objavi.

Profesorica je imala i poruku za studente s kojima je razgovarala na ovu temu prije neo što će BiH se naći na listi Amazona.

– Sigurna sam da će neki od vas uspjeti verificirati svoju umješnost prodaje na globalnom nivou, i na taj način osigurati dodatne prihode. Kvalitetna fotografija, jasan opis proizvoda, ulaganje u marketing, te pozitivne recenzije korisnika trebaju osigurati put do kupaca koji očekuju vrijednost za novac –  navodi profesorica Zaimović.

Nastavak objave prof. Azre Zaimović

Avaz

Oglašavanje

Biznis

Na izgradnji poslovne zone Brod u Brčkom posao će dobiti 220 radnika

Objavljeno

na

Od

Privredna komora Brčko distrikta aktivno radi na izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, koji je inicirao brčanski Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj, pri čemu privrednici preko komore učestvuju u stvaranju podloge za svoja buduća poslovanja.

Kako je za Klix.ba kazala Sanela Hadžajlić, potpredsjednica Privredne komore Brčkog, poslovna zona je osnovna infrastruktura za privrednike i biznis, a pokretanje prve poslovne zone u Brčkom imat će značajan pozitivan utjecaj na ovu lokalnu zajednicu.

“Ovo je velika prilika za naše privrednike, ali i za sve investitore, jer sada u adekvatnim uslovima mogu razvijati svoju poslovnu mrežu i saradničke odnose. Prvi put će Brčko dobiti savremeni instrument za razvoj privrede i opšteg razvoja distrikta, što je sigurno atraktivno svima koji razmišljaju o tome gdje da investiraju”, istakla je Hadžajlić.

Brčko distrikt, istakla je, ima predviđenih 10 privrednih zona od kojih su, po pitanju izgradnje i infrastrukture, najrazvijenije McGovern industrijska zona i Industrijska zona Brka brdo Šterac. Nijedna zona nije popunjena u potpunosti, a najzastupljenije industrije, kako je kazala Hadžajlić, u poslovnim zonama su drvna, industrija namještaja i proizvodnja PVC stolarije.

“Treba da razumijemo da poslovna zona ne znači samo kompanije koje posluju u okviru nje, nego i nezavisna radna mjesta, što unapređuje ukupnu sliku zaposlenosti u Brčkom. Čak 220 radnih mjesta planirano je u okviru projekta izgradnje poslovne zone Brod. Privredna komora Brčko distrikta je tu da s kompanijama članicama uradi sve što treba da se čuje glas privrednika i da maksimalno iskoristimo potencijal koji zona omogućava”, poručila je Hadžajlić.

U izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, kako je ranije kazao Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj, učestvuju i brčanski privrednici. Dedeić je istakao kako će ovo biti prva poslovna zona u Brčkom te se nada da će nakon toga biti izgrađena i ekonomska zona.

Poslovna zona Brod će zauzimati prostor od 180 hektara, dok će ekonomska zona zauzimati 30 hektara.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mlijeko iz Gradačca u Srbiju ne može zbog greške mašine u procesu prerade

Objavljeno

na

Od

Krajem prošle sedmice zabranjen je izvoz mlijeka robne marke Pilos i mliječnih prerađevina bh. proizvođača Mliječna industrija MI99 iz Gradačca u Srbiju, zbog neodgovarajućeg kvaliteta, odnosno neusklađenosti onoga što piše na deklaraciji i samog proizvoda.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju od Srbije, ali nam je proslijeđeno saopštenje koje je Ministarstvo poljoprivrede Srbije uputilo našem Uredu za veterinarstvo, gdje stoji da nam zabranjuju izvoz u ovu zemlju. Trenutno poduzimamo sve neophodne mjere kako bismo utvrdili da je ono što se desilo samo sistemska greška. Naime, kod nas je proizvodnja zatvorenog tipa i automatska, međutim, desilo nam se da je prilikom izlaza mlijeka iz tanka nivo mlijeka bio nizak i senzor nije prepoznao da je mlijeko još uvijek u tanku pa je pustio vodu u njega, odnosno stavio da mašina ide na ispiranje, i onda smo došli do ovog problema”, kazala je za Klix.ba Indira Omeragić, direktorica mljekare MI99.

S obzirom na to da je proces mašinski, operater, kaže Omeragić, nije mogao uočiti problem, jer mu je pokazivalo da je sve u redu. Mljekara ima analizu tog mlijeka, kao i granična veterinarska inspekcija Srbije, koja je pokazala da je sve u redu, što je potvrdio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, koji je kazao kako ne postoji ništa štetno po zdravlje u tom mlijeku, već da je problem samo što deklaracija ne odgovara sadržaju.

“Na telefonskoj smo vezi s kupcima od samog početka i oni će i dalje nastaviti kupovati mlijeko od nas, samo dok se ovaj problem riješi. Ja snosim odgovornost za ovo što se desilo, ali greške se dešavaju, to nije razlog da se potpuno zabrani izvoz. Mi još čekamo nalaz njihove inspekcije, bili su kod nas u objektu, pregledali su sve te se nadamo pozitivnom odgovoru”, istakla je Omeragić.

MI99 je prošle godine izvezao više od deset miliona litara mlijeka u Srbiju, a ukoliko zabrana izvoza potraje, to bi im donijelo veliku šetu.

“Dok se zabrana ne ukine, stojimo, ne izvozimo i to je već sada velika šteta za nas. Mi ćemo to mlijeko preraditi i preusmjeriti na neko drugi tržište, ali u tom periodu će srbijansko tržište biti bez naših proizvoda. Mi sarađujemo s Lidlom u Srbiji, a poznato je da je teško dobiti njihovo povjerenje. To su ogromne procedure i kontrole, što znači da ne bismo uspjeli s njima dogovoriti saradnju da naši proizvodi nisu stvarno kvalitetni”, poručila je Omeragić te istakla kako se nada da će problem biti riješen u narednih nekoliko dana.

Klix

Nastavite čitati

Najčitanije