Povežite se sa nama

Vijesti

Bh. tržište zatrpano piletinom iz uvoza

Objavljeno

-

Uprkos blagom povećanju plasmana mesa peradi u inostranstvo u prvom polugodištu ove godine, na domaćem tržištu je i dalje duplo više uvezene piletine, što koči napredak živinara u BiH, koji uveliko razmišljaju o prestanku proizvodnje.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, od januara do kraja juna ove godine BiH je u inostranstvo izvezla meso peradi i jestive klaničke proizvode od peradi u vrijednosti od 5,49 miliona maraka, dok su u istom periodu na domaće tržište stigli ti proizvodi “teški” oko deset miliona maraka.

Iako je izvoz nešto veći u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada je u inostranstvo plasirano meso peradi u vrijednosti od 3,53 miliona maraka, uvoz je mnogo veći. Tokom prvih šest mjeseci prošle godine u BiH je uvezena piletina u vrijednosti od oko 11 miliona KM.

Predsjednik Udruženja zajednice živinara RS Predrag Miličić kaže za “Glas Srpske” da su se posljedice pandemije virusa korona odrazile na sve svjetske ekonomije, pa tako i ekonomiju BiH, te da problemi nisu zaobišli ni zajednicu živinara.

“Potrošnja je smanjena, zalihe ogromne, a uvoz nekontrolisan. Živinarstvo dijeli sudbinu ostalih grana privrede i preživljava ozbiljnu krizu zbog nedostatka potrošnje. Iako je izvoz blago povećan, veoma je mali procenat pilećeg mesa izvezen na evropsko tržište, manje od jedan ostao. To su mizerne količine”, rekao je Miličić.

Naglasio je da je većina piletine plasirana u zemlje članice CEFTA.

Miličić kaže da u BiH stiže mnogo više mesa peradi iz inostranstva nego što mi uspijevamo da izvezemo tamo.

“To je pokazatelj da se u ishrani sve više koriste uvozno meso i prerađevine, a to potapa domaću proizvodnju i zbog toga je veoma važno da se povuku konkretni potezi i zaštiti domaća proizvodnja, a ne da se pišu zamolnice uvoznicima da prestanu uvoziti. Sve dok mi budemo molili pojedince, nije realno očekivati konkretne efekte toga”, poručio je Miličić.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je obim razmjene svih vrsta mesa i mesnih prerađevina u prvom polugodištu iznosio blizu 200 miliona maraka, što je za oko 2,5 miliona KM više u odnosu na isti period 2019. godine, s tim što na uvoz otpada skoro dvije trećine tog iznosa.

Predrag Miličić, direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara, koja jedina u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u EU, kaže da su za sedam i po mjeseci uspjeli da izvezu oko 10 odsto ukupne proizvodnje.

“Na tržište Hrvatske plasirali smo 4,5 miliona jaja za preradu”, rekao je Miličić i dodao da i dalje traju pregovori za dobijanje dozvole za plasman konzumnih jaja.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Vijesti

Nisu stavili ključ u bravu: “Mikro znači više” pomogao preduzetnicima

Objavljeno

-

Od

Više nije najmlađi u poslu, jer ga je pretekao nešto mlađi rođak kad je otvorio svoju radnjicu. Ipak, u zanatu za koji se baš i ne otimaju, i dalje je među “omladincima”, a namjerava da u njemu i ostane, ako ova korona dozvoli.

Dejan Stanetić već 12 godina uspijeva da popravi i dotjera baš svaku cipelu, pa u njegovoj obućarskoj radnji u centru Banjaluke mušterija nikad nije falilo. Ima ih i u ovim pandemijskim danima, iako više ništa nije kao prije.

“Što se korone tiče, zaista smo osjetili posljedice. Manje je mušterija, neki ostave cipele pa po njih dođu poslije tri mjeseca, neki uopšte i ne dođu. Posebno je teško nabaviti repromaterijal, jer smo skoro sve uvozili. Kad je meni i bratu koji smo uvijek dobro radili ovako teško, mogu misliti kako je drugima”, priča Dejan i priznaje da martovsko zaključavanje možda ne bi ni preživjeli da nije bilo pomoći države i onih dvije hiljade maraka koje su dobili zahvaljujući projektu “Mikro znači više” koji je pokrenula kompanija Prointer ITSS.

Nisu stavili ključ u bravu: 'Mikro znači više' pomogao preduzetnicima

Za te pare su, kaže, uspjeli da “stignu” nekoliko kirija i plate nešto od repromaterijala, inače bi bila mrka kapa.

Kao i svi, i Dejan strahuje od zimskih mjeseci i nekog novog zaključavanja, a brine i da li će ova kriza dodatno uticati da mladi ljudi pobjegnu od zanata.

“Ovo je svakako jedan od zanata koji izumire, jer mladi ljudi neće u ovoj posao. Kažu, po čitav dan su vam prljave ruke i čini im se da to nije dovoljno gospodski. A to uopšte nije tako”, objašnjava Dejan dok prezadovoljnoj mušteriji daje ulaštene crne salonke sa novim potpeticama.

Zadovoljnim mušterijama godinama je mogla da se pohvali i Milijana Milisavić. U njenom lijepo “skockanom” frizersko-kozmetičkom salonu u naselju Nova Varoš čekalo se na red, a sad ona sjedi pred salonom i čeka ko će doći, a ko će otkazati termin. Strašno nam je teška ova godina, kaže frizerka koja ih je u poslu pregurala više od dvadeset.

Nisu stavili ključ u bravu: 'Mikro znači više' pomogao preduzetnicima

“Dosta kolega je već zatvorilo salone, jer ovo je, doslovno, borba za opstanak. Da u junu nismo dobili pomoć iz projekta ‘Mikro znači više’, možda bismo i mi stavili ključ u bravu. S tim parama smo, ipak, uspjeli da platimo sve zaostale račune i obaveze koje su se nagomilale dok nismo radili, pa smo nekako pregurali. Šta će dalje biti ne znam, ali ne miriše na dobro”, kaže Milijana.

Sabira da je posao od marta na ovamo pao za skoro 70 odsto i vjeruje da zanatlijama i dalje treba pomagati, jer bi, u protivnom, mogao da procvjeta rad na crno.

“Mnogi su već odlučili da tako rade, jer im se ne isplati da dolaze na posao ako mogu da zarade samo za režije. Zato nam je svaka pomoć dobrodošla”, kaže Milijana i nada se da joj mušterija zakazana u tri sata neće otkazati, jer dvije dame već jesu.

Sa otkazivajem termina kubure i u školi za obrazovanje odraslih “Giga computers”. Časovi programiranja kod njih su uvijek bili popularni, ali ove godine je, kaže Tomo Udovičić, jedan od prvih sa diplomom informatičara na ovim prostorima, popularno samo kako preživjeti.

Nisu stavili ključ u bravu: 'Mikro znači više' pomogao preduzetnicima

“Školu računara sa svim mogućim kusrevima iz informatike osnovali smo još 1998. i tada je to bio pravi bum. Vremenom se, naravno, mnogo toga promijenilo, bilo je dobrih i loših dana, ali nikad težih nego sada. Pokušavam da ovo održim, jer zaista ima tradiciju, da platim kiriju i plate za nas dvoje zaposlenih i to je to. Ne znam smijem li nešto da planiram”, kaže Tomo koji se pomalo uzda i u svoj knjigovodstveni biro i dva odlična računara koje je uspio da kupi od pomoći iz Prointera.

Projekat “Mikro znači više” kompanija Prointer ITSS uz tehničku podršku Područne privredne komore Banjaluka i pokrenula je s ciljem podrške malim i srednjim preduzećima u vremenu krize. Novčanu i stručnu pomoć ovog ljeta dobila su 53 mala preduzetnika u RS.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

COVID-19

Dr. Karamehić: Jedino nam je preostala mehanička zapreka širenju virusa

Objavljeno

-

Od

“Jesen kao godišnje doba pogoduje respiratornim infekcijama, njihovom početku, njihovom lakom širenju zato što ovo doba godine odgovara virusima među kojima je i influenca. Međutim, sada imamo i drugi problem jer je u toku već sedmi-osmi mjesec pandemije koronavirusa, tako da je velika odgovornost na zdravstvenim radnicima, ali i cijeloj populaciji, stanovništvu. Građani se moraju čuvati jer nema vakcine, nema specifičnog lijeka”, poručuje u izjavi za Oslobođenje svjetski stručnjak prof. dr. Jasenko Karamehić, internista subspecijalista kliničke imunologije, upozoravajući stanovništvo na to da se mora pridržavati higijensko-epidemioloških mjera, nositi zaštitnu masku, držati distancu, redovno prati ruke i izbjegavati zatvoreni prostor.
“Jer, jedino nam je, kao vrlo efikasna, preostala ova mehanička zapreka širenju virusa, premda se vrlo brzo nazire vakcina. Desetak možda i više vakcina je u trećoj fazi kliničkih ispitivanja u svijetu i možemo očekivati oko Nove godine, čak i prije nje vakcinu protiv Covid-19”, naglašava Karamehić.

Koliko su navedene epidemiološke mjere dale rezultata, navodi i primjer zemalja Azije, poput Kine, Tajlanda, Singapura, gdje su također imali veliku incidencu Covid-19, a sad je, napominje doktor, praktično i nema.
“Našem stanovništvu bi dobro bilo da se čuva, topli i ne boravi puno u zatvorenim prostorijama, da zrači prostorije nekoliko puta na dan, to su vrlo efikasne, mehaničke mjere, izbjegava se koncentracija virusa u vazduhu, da se vakciniše protiv gripe, jer ako imamo dva zla i više kumulativno, onda je bolje makar jedno zlo eliminisati. Vakcine protiv gripe su se pokazale vrlo efikasnim, one su praktično svele sezonsku gripu na endemičnu brojku”, naglašava dr. Karamehić, smatrajući vakcinaciju kao jedini ispravan način liječenja ovih oboljenja.

​Izražava nadu da će tako biti za mjesec-dva i s vakcinom protiv Covid-19. Savjetuje i da zaposleni s prehladom ne idu na posao, nego ostaju kući, a u slučaju pojave temperature, obavezno da se jave porodičnom ljekaru. Doktor Karamehić primjećuje da se naše stanovništvo ne pridržava puno higijensko-epidemioloških mjera.
“Tu je i pad imuniteta u ovo doba godine i zato je kod nas incidenca u ovolikom porastu. Ljudi su se vratili s godišnjih odmora. Primjera radi, u Neumu su bile krcate plaže, zatim hrvatske plaže isto su bile pune, početak je bio školske godine, a svakodnevno prepuna vozila gradskog prevoza”, naglašava dr. Karamehić.
Brčko distrikt je u petak ugostiteljskim objektima ograničio obavljanje djelatnosti do 23 sata, a petkom, subotom i nedjeljom do 24 sata uz obavezu poštivanja svih važećih preporuka i mjera. Ova mjera na snazi je 15 dana.​

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije