Connect with us

Biznis

BH Telecom ulaže 18 miliona KM u snimanje bh. serija

Objavljeno

na

Kompanija BH Telecom sa domaćim producentskim kućama i rediteljima će putem platforme BHContentLab zajednički realizirati snimanje nekoliko domaćih igranih TV serija.

Riječ je o kriminalističkoj drami “Kotlina” kreatora Danisa Tanovića i Amre Bakšić Čamo, kriminalističkoj drami “Znam kako dišeš” Jasmile Žbanić te sitcomu “Na rubu pameti” Elmira Jukića.

Na danas upriličenom predstavljanju saradnje BH Telecoma s domaćim producentskim kućama i rediteljima potpisani su protokoli o saradnji i sa Centrom za savremenu umjetnost za serije “Komar” i “Princ iz Eleja” te rediteljima Srđanom Vuletićem za seriju “Tender” i Ademirom Kenovićem za seriju “Kad sam bio hodža” po istoimenom djelu bh. književnika Damira Ovčine.

Na današnjem predstavljanju platforme BHContentLab, putem koje će biti realizirano snimanje nekoliko domaćih igranih TV serija, prisustvovao je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Premijer Novalić se obratio ističući podršku ovom projektu i saradnji, istakavši da je BH Telecom jedna od najuspješnijih javnih kompanija.

Također je istakao da je generalni direktor te kompanije još prije dvije godine prezentirao ideju o stvaranju najveće platforme za produkciju audio-vizelnog sadržaja.

– Dali smo punu podršku toj ideji jer je sinergija BH Telecoma i naše kinematografije sasvim logična, rekao bih i prirodna. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pozdravlja investiranja u kreiranje vlastitih sadržaja – kazao je on.

Novalić je također istakao da je posebno važno što će se kroz ovaj projekt otvoriti i nova radna mjesta, te će biti promovisana bh. kinematografija.

Premijer je istako da je Vlada Federacije BiH pokazala da podržava bh. kinematografiju te da je, između ostalog, dala podršku od 800.000 KM za film Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?”.

Generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman kazao je da platforma BHContentLab kao najveća domaća platforma za produkciju audio-vizuelnih sadržaja predstavlja jedan od strateških ciljeva to kompanije. Najavio je da je plan u naredne tri godine investirati 18 miliona KM u produkciju audio-vizuelnog sadržaja.

Direktor Obala Art Centra Mirsad Purivatra ocijenio je da je danas istorijski dan za bh. kinematografiju.

– Ovo je do sada najveće jednokratno ulaganje u audio-vizuelni sektor u istoriji Bosne i Hercegovine. To znači da će sedam projekata krenuti u produkciju te da će biti direktno angažovano više od 150 filmskih autora i profesionalaca. U saradnji s ostalim ljudima iz kreativne industrije vjerujem da je to već brojka do 400 stalno angažovanih ljudi iz te oblasti. I sa svima onima koji će biti dobavljači mislim da se približavamo broju od 1.000 angažovanih ljudi na proizvodnji ovih sadržaja – naglasio je Purivatra, istakavši da je ujedno i riječ o sadržaju koji će biti veliko bogatstvo koje ostaje na ekranima.

Reditelj Danis Tanović izrazio je zadovoljstvo ovim projektom, istakavši da bh. kinematografija u ovom trenutku skoro i da ne postoji, te da je sahranjena neulaganjem i pogrešnim odnosom.

– Sada ćemo po prvi put zahvaljujući BH Telecomu imati priliku da ponovno pokrenemo kinematografiju, da pokrenemo produkciju. Jako je važno je da ćemo u slijedeće dvije godine da obnovimo bh. kinematografiju na najbolji mogući način – kazao je Tanović.

On je također istakao da je ovo prilika da se u oblast kinematografije vrate filmski profesionalci i obuče novi ljudi. Danas, podvlači on, za snimanje filma autori imaju jednog ili dva asistenta kamere te su to segmenti koji su polako počeli da nestaju, poput direktora fotografije, montažera i ostalih profila jer nije bilo posla.

– Nadam se da je ovo početak i da će ovo da prepoznaju i druge kompanije, nije BH Telecom jedina koja to može – zaključio je Tanović.

Oglašavanje

Biznis

Na izgradnji poslovne zone Brod u Brčkom posao će dobiti 220 radnika

Objavljeno

na

Od

Privredna komora Brčko distrikta aktivno radi na izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, koji je inicirao brčanski Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj, pri čemu privrednici preko komore učestvuju u stvaranju podloge za svoja buduća poslovanja.

Kako je za Klix.ba kazala Sanela Hadžajlić, potpredsjednica Privredne komore Brčkog, poslovna zona je osnovna infrastruktura za privrednike i biznis, a pokretanje prve poslovne zone u Brčkom imat će značajan pozitivan utjecaj na ovu lokalnu zajednicu.

“Ovo je velika prilika za naše privrednike, ali i za sve investitore, jer sada u adekvatnim uslovima mogu razvijati svoju poslovnu mrežu i saradničke odnose. Prvi put će Brčko dobiti savremeni instrument za razvoj privrede i opšteg razvoja distrikta, što je sigurno atraktivno svima koji razmišljaju o tome gdje da investiraju”, istakla je Hadžajlić.

Brčko distrikt, istakla je, ima predviđenih 10 privrednih zona od kojih su, po pitanju izgradnje i infrastrukture, najrazvijenije McGovern industrijska zona i Industrijska zona Brka brdo Šterac. Nijedna zona nije popunjena u potpunosti, a najzastupljenije industrije, kako je kazala Hadžajlić, u poslovnim zonama su drvna, industrija namještaja i proizvodnja PVC stolarije.

“Treba da razumijemo da poslovna zona ne znači samo kompanije koje posluju u okviru nje, nego i nezavisna radna mjesta, što unapređuje ukupnu sliku zaposlenosti u Brčkom. Čak 220 radnih mjesta planirano je u okviru projekta izgradnje poslovne zone Brod. Privredna komora Brčko distrikta je tu da s kompanijama članicama uradi sve što treba da se čuje glas privrednika i da maksimalno iskoristimo potencijal koji zona omogućava”, poručila je Hadžajlić.

U izradi regulacionog plana za poslovnu zonu Brod, kako je ranije kazao Ismet Dedeić, direktor Zavoda za planiranje, projektovanje i razvoj, učestvuju i brčanski privrednici. Dedeić je istakao kako će ovo biti prva poslovna zona u Brčkom te se nada da će nakon toga biti izgrađena i ekonomska zona.

Poslovna zona Brod će zauzimati prostor od 180 hektara, dok će ekonomska zona zauzimati 30 hektara.

Klix

Nastavite čitati

Biznis

Mlijeko iz Gradačca u Srbiju ne može zbog greške mašine u procesu prerade

Objavljeno

na

Od

Krajem prošle sedmice zabranjen je izvoz mlijeka robne marke Pilos i mliječnih prerađevina bh. proizvođača Mliječna industrija MI99 iz Gradačca u Srbiju, zbog neodgovarajućeg kvaliteta, odnosno neusklađenosti onoga što piše na deklaraciji i samog proizvoda.

“Mi još uvijek nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju od Srbije, ali nam je proslijeđeno saopštenje koje je Ministarstvo poljoprivrede Srbije uputilo našem Uredu za veterinarstvo, gdje stoji da nam zabranjuju izvoz u ovu zemlju. Trenutno poduzimamo sve neophodne mjere kako bismo utvrdili da je ono što se desilo samo sistemska greška. Naime, kod nas je proizvodnja zatvorenog tipa i automatska, međutim, desilo nam se da je prilikom izlaza mlijeka iz tanka nivo mlijeka bio nizak i senzor nije prepoznao da je mlijeko još uvijek u tanku pa je pustio vodu u njega, odnosno stavio da mašina ide na ispiranje, i onda smo došli do ovog problema”, kazala je za Klix.ba Indira Omeragić, direktorica mljekare MI99.

S obzirom na to da je proces mašinski, operater, kaže Omeragić, nije mogao uočiti problem, jer mu je pokazivalo da je sve u redu. Mljekara ima analizu tog mlijeka, kao i granična veterinarska inspekcija Srbije, koja je pokazala da je sve u redu, što je potvrdio i ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, koji je kazao kako ne postoji ništa štetno po zdravlje u tom mlijeku, već da je problem samo što deklaracija ne odgovara sadržaju.

“Na telefonskoj smo vezi s kupcima od samog početka i oni će i dalje nastaviti kupovati mlijeko od nas, samo dok se ovaj problem riješi. Ja snosim odgovornost za ovo što se desilo, ali greške se dešavaju, to nije razlog da se potpuno zabrani izvoz. Mi još čekamo nalaz njihove inspekcije, bili su kod nas u objektu, pregledali su sve te se nadamo pozitivnom odgovoru”, istakla je Omeragić.

MI99 je prošle godine izvezao više od deset miliona litara mlijeka u Srbiju, a ukoliko zabrana izvoza potraje, to bi im donijelo veliku šetu.

“Dok se zabrana ne ukine, stojimo, ne izvozimo i to je već sada velika šteta za nas. Mi ćemo to mlijeko preraditi i preusmjeriti na neko drugi tržište, ali u tom periodu će srbijansko tržište biti bez naših proizvoda. Mi sarađujemo s Lidlom u Srbiji, a poznato je da je teško dobiti njihovo povjerenje. To su ogromne procedure i kontrole, što znači da ne bismo uspjeli s njima dogovoriti saradnju da naši proizvodi nisu stvarno kvalitetni”, poručila je Omeragić te istakla kako se nada da će problem biti riješen u narednih nekoliko dana.

Klix

Nastavite čitati

Najčitanije