Povežite se sa nama

Biznis

BH proizvođač BIO proizvoda od meda se sprema za izvoz u EU i region

Objavljeno

-

Od 2015. do 2019. izvoz medicinskog bilja, šumskog voća, gljiva i meda iz Bosne i Hercegovine, porastao je sa 29 na 41 milion KM. Adnan Čučuković iz Ecomedica iz Sarajeva želi doprinijeti tom vrlo pozitivnom trendu. Zajedno sa suprugom proizvodi preparate od meda, prirodnu kozmetiku i zdravu hranu i dodatke hrane, a tokom proteklih šest mjeseci Sweden/USAID Farma II projekat pomogao im je u provedbi HACCP-a i ISO 22000, međunarodnih standarda sigurnosti hrane, te ISO 22176-GMP standarda, koji se odnosi na dobre proizvođačke prakse.

– Mi sad prodajemo isključivo na tržištu BiH. U 2019. obrađivali smo oko šest tona meda, a naš spektar proizvoda uključuje i 50 preparata i dodataka prehrani i sedam različitih proizvoda iz segmenta prirodne kozmetike – kaže Čučuković.

Ecomedico proizvodi su dostupni u više od 110 prodavnica i apoteka širom zemlje. Oni također imaju svoj dućan u Sarajevu i primaju online narudžbe, ali oni žele proširiti svoje poslovanje.

– Već smo dobili upite o našim proizvodima iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, kao i iz Saudijske Arabije i Katara. Uz podršku Sweden/USAID Farma II projekta, prošlog oktobra smo izlagali na beogradskom Food Show-u (Belgarde Food Show – BFS), gdje smo razvili kontakte s potencijalnim kupcima iz Kanade – pojašnjava Čučuković. Dodao je da će sa “HACCP-om i novim ISO standardima sada biti lakše da dobije pristup tim tržištima”.

Prema njegovim riječima, Ecomedico trenutno ima ugovore sa devet pčelara u BiH, od kojih kupuju med. Provedba procedura koje propisuju tri standarda pomoći će im u daljnjem unaprjeđivanju kvaliteta njihovih proizvoda i obezbijediti daljnje sigurnosne garancije.

– Već četiri godine smo aktivni na BH tržištu BiH. Proizvodnja kvalitetnih, siguranih i djelotvornih proizvoda za nas je bio imperativ, i nastavit će biti, “kaže Adnan. “Već smo pratili procedure koje se prepisuju HACCP-om i GMP-om. To nam je dalo dobru početnu tačku i proces certifikacije je prošao glatko – kazao je.

Naglašava da će provedba HACCP-a i ISO standarda njima olakšati da dobiju sve potrebne potvrde iz veterinarske službe, što je također jedan od uslova za izvoz.

– Naši naredni koraci su da počnemo sarađivati sa više pčelara i povećavati količine meda koje kupujemo, te samin tim i količine naših proizvoda. Rad sa većim količinama meda će nam omogućiti i dalju diverzifikaciju proizvode. Sve ovo bi nas trebalo učiniti mnogo konkurentnijim na stranim tržištima i željno iščekujemo početak izvoza. Nadamo se da će Sweden/USAID Farma II projekt biti u mogućnosti da nas podrži i u tom pogledu – zaključuje Čučuković, saopćeno je Farme BiH.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

Biznis

Njemački poslodavci u panici: Trebaju nam radnici sa zapadnog Balkana

Objavljeno

-

Od

Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu. Naime, kako pišu njemački mediji, Herman Šulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu.

On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.

“Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike”, kaže on.

U petak smo pokušali stupiti u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su nam rekli da smo im postavili kratak rok za odgovore, zbog čega nam nisu mogli dostaviti svoj stav na ovu temu.

Šulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Njemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.

Suprotno opštem uvjerenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.

U “Handelsblattu” citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.

“Handelsblatt” je u svom tekstu ekskluzivno objavio studiju koja pokazuje da će stimulans koji će uslijediti kako bi se pomoglo njemačkoj privredi pokazati pozitivan rezultat, ali da je uslov uvoz radne snage.

Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu naći kvalifikovane radnike.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Biznis

Taksimetar na ivici egzistencije

Objavljeno

-

Od

Taksi prevoz u BiH radi na ivici egzistencije, tvrde taksisti i ističu da turista i dijaspore nema u BiH tokom ovog perioda, te da su to samo neki od razloga zbog čega sad u prosjeku rade na 40 odsto kapaciteta posla koji su imali prije pojave pandemije virusa korona.

Sretko Gorančić, član Taksi udruženja “Semberija” iz Bijeljine, rekao je da je taksistima posao drastično opao tokom pandemije.

“Polovinom marta i aprila je posao maltene stao: bilo je svega 10 odsto vožnji u odnosu na raniji period. Stanje u maju se malo popravilo, međutim zbog svega građani su isprepadani pa nemamo mušterija”, rekao je Gorančić za “Nezavisne”.

Kako on kaže, po njegovoj slobodnoj procjeni sad imaju 40 odsto posla od ukupnog kojeg su imali prije početka pandemije.

“Mi smo na ivici egzistencije te je pitanje šta dalje – da li odjavljivati djelatnosti, da li ostati i raditi, jer neki taksisti već odjavljuju svoje djelatnosti”, rekao je Gorančić.

Naglasio je da u ovom periodu nema dijaspore koja dolazi u BiH tokom godišnjih odmora.

“Za razliku od ranijeg perioda, nikoga više ne dovozimo i odvozimo na aerodrom. Putnici su nam oni koji imaju obavezu da rade a nemaju prevoz do posla, oni koji idu po penziju ili kod doktora i niko više. Što bi se reklo – taksijem se vozi samo onaj ko mora”, kaže Gorančić.

On je istakao da noćnih vožnji skoro da nema jer ne rade klubovi, nego lokali i to do 23 sata, pa tako nema ni mladih da se voze taksijem.

Dodao je da promjene cijene vožnje još neće biti jer, kako kaže, taksijem se vozi običan narod koji se takođe nalazi u novčanoj krizi koju je izazvala korona.

Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi”, rekao je da je obim posla drastično opao i da je ova godina za taksiste propala.

“Pojavom virusa naš posao je skroz opao. Još nema kretanja u velikoj mjeri, nema putovanja, noćni klubovi ne rade. Posla noću i nema, poslije 19 sati rijetkost je da se neko vozi taksijem”, kaže Purišić.

On je pojasnio da turista u gradu nema, ali da nema ni ljudi iz inostranstva koji su dolazili ovdje na godišnje odmore, pa je i to smanjilo broj putnika u vozilima.

“Ranije su se najviše mladi ljudi vozili taksijem, a danas su to uglavnom starije populacije – penzioneri i povremeno radnici. Mjere u taksijima se poštuju”, kaže Purišić.

U prijedorskom “Hit Taxiju” kažu da je za vrijeme policijskog časa posla bilo manje za 90 odsto u odnosu na period prije pandemije virusa korona.

“I sada je stanje loše, vozi se otprilike 30-40 odsto u odnosu na raniji period. Nema turista u gradu, ni ljudi koji inače žive u zapadnoj Evropi. Lokali nam se zatvaraju u 23 sata i do šest-sedam ujutru posla nema, rijetkost je da se zatraži vožnju u tom periodu”, kažu u “Hit Taxiju”.

Uticaj virusa korona na taksi vožnje u Tuzli je varijabilan, tvrdi Neim Husić, koji ističe da je ova kriza pogodila i ovaj sektor.

“Uticaj ovog virusa je varijabilan: danas imate jako dobar radni dan, a sutra niko ne sjedne u taksi. Petak je dan u Tuzli kada svi negdje žure i uglavnom je gužva, međutim slabo se ljudi voze taksijem, pa kao da je nedjelja za taksiste. Promet je dosta pao i mislim da neće više ništa biti isto kao ranije”, smatra Husić.

On kaže da usputnih putnika koji sjedaju u taksi više nema, nego da su ostali samo oni koji zovu po pozivu, ali u dosta manjem broju.

“Nema priliva turista u Tuzli. Stan na dan u Tuzli tokom ranijih godina nije se mogao naći, a sada je skoro sve slobodno”, kaže Husić.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije