Povežite se

Biznis

Bh. kompanija sa 1.200 zaposlenih: “Niko nema platu ispod 1.000 KM, ni početnik”

Objavljeno

na

Violeta grupa u prošloj je godini ostvarila prihod iznad 300 miliona maraka, broji oko 1.200 zaposlenih, a preko 50 posto ukupne proizvodnje Violetinih proizvoda prodaje se van tržišta Bosne i Hercegovine, kazao je predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka, najavivši novu investiciju, također u proizvodnju, vrijednu oko dvadeset milijuna eura.

Udjeli Violeta proizvoda u regiji se kreću između 20 i 60 posto, ovisno o kategorijama. Najviše izvoze u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Mađarsku, Austriju, Albaniju, Slovačku i Kosovo, a manji dio izvoza odnosi se na ostala tržišta u Europi i izvan nje.

U BiH su lideri u papirnoj konfekciji, pelenama za djecu, dječjim vlažnim maramicama i higijenskim ulošcima. U Hrvatskoj prednjače također u papirnom asortimanu i dječjim vlažnim maramicama, a u Sloveniji su broj jedan u vlažnim maramicama.

“Što se tiče novih investicija trenutno smo u finalnoj fazi istraživanja za jedno novo ulaganje. Točnije, radi se o srodnoj djelatnosti, također proizvodnji. Vrijednost investicije je oko dvadeset milijuna eura i u ovom trenutku je to sve što možemo reći, uskoro će se znati i više o tome”, kazao je Ćorluka u razgovoru za Fenu.

Spomenuo je i novi proizvod koji su nedavno izbacili na tržište, Violeta toaletni papir koji je po svom sastavu 100% recikliran, proizveden od 100% obnovljivih izvora celuloze.

“Ali kako bi otišli korak dalje u promicanju naših vrijednosti, dizajnirali smo ambalažu od 100% recikliranog materijala koji ima dvojnu upotrebu. Prvo da služi kao ambalaža za reciklirani toaletni papir, a zatim kao vreća za smeće”,  ističe Ćorluka.

Unutar Violeta grupacije nalaze se tri tvornice, dvije u Grudama i jedna u Sv. Ivanu Zelini u okolici Zagreba. Pored proizvodnje u Grudama imaju i osam poslovnica diljem BiH, dok u Hrvatskoj osim proizvodnje imaju četiri poslovnice, a u Sloveniji jednu.

Kad je u pitanju Hotel u Grudama koji je grupacija također kupila, a na čijem se mjestu planira gradnja shopping centra s hotelom, Ćorluka navodi kako je po srijedi veća investicija i da se trenutno radi na idejnom rješenju koje nije još usvojeno.

“Čim se finalizira krenut će se sa samom realizacijom te se očekuje da će do kraja 2023. biti gotovo”, kazao je.

Govoreći o novim ulaganjima, uz već spomenutu novu investiciju, predsjednik Uprave Violete kaže kako uvijek osluškuju i istražuju tržište te prate svjetske trendove i inovacije.

“Želimo zadovoljiti potrebe potrošača i ponuditi tržištu uvijek kvalitetan proizvod. Naravno, kao i do sada uvijek smo otvoreni za nova ulaganja i investicije ukoliko prepoznamo potencijal pojedinog proizvoda ili usluge. Mislimo da je vrijeme da napravimo iskorak iz regije, trenutno smo u pregovorima s jednom firmom iz Austrije”,  naglašava.

Dodaje kako je interes Violeta grupe na prvom mjestu, što im je vodilja kada razmatraju nova ulaganja.

Bilo kakvom novom ulaganju se pristupa sustavno i sistematično, ističe Ćorluka, a sukladno tome, kaže, detaljno se analizira što je najbolje za firmu u smislu sinergije s nekim drugim djelatnostima i slično.

“Violeta je uspjela i uspijeva uz puno rada, i upornosti primjenom modernih tehnologija, znanjem, i inovacijama održati i širiti svoje poslovanje kako na domaćem tržištu tako na regionalnom i šire. Skladnim odnosom između kvaliteta i cijene proizvoda ostvarujemo adekvatna tržišna učešća i njihov rast. Efikasni smo i svjesni da moramo biti bolji i drugačiji od drugih kako bi se dokazali na tržištu”,  navodi Ćorluka.

Ističe kako danas nije dovoljno biti isti te da kvalitetu svojih proizvoda drže na vrhunskoj razini jer to je prava ulaznica u tržišnu utakmicu.

Uz to, kontinuirano rade na razvoju brenda i inovativnim proizvodima.

Violeta grupacija zapošljava mlade ljude bez iskustva, a čak 80 posto novozaposlenih je bez radnog iskustva.

Predsjednik Uprave Violete smatra kako su timski rad, komunikacija i stalno ulaganje u edukaciju zaposlenika i međusobno povjerenje važni elementi kojima se vode.

“Otvoreni smo za zapošljavanje mladih željnih znanja. Svjesni da ne možemo naći ljude koji imaju znanje koje trebamo, unajmimo i platimo konsultante iz svih zemlja, tako da smo otvoreni i primamo ljude iz cijele regije, a i šire. Trenutno su kod nas tri inženjera iz Indije koja su se odlučno uklopila. Školstvo u Indiji je napredno, a oni su dobri istraživači i mentori. Naši inženjeri zajedno s njima daju neku novu vrijednost tvrtki”, naglašava.

Dodaje kako upošljavaju mlade ljude, educiraju ih i tako im pružaju priliku da zarade svoj kruh i ostanu u zemlji.

Minimalac ne smije biti ispod 1.000 maraka

Što se tiče primanja radnika u Violeti, Ćorluka ističe kako u cijeloj grupaciji nitko nema plaću ispod 1.000 maraka, ni početnik, ni radnik s najnižom kvalifikacijom.

“Moj je prijedlog bio da se u BiH uredi da minimalac bude 1.000 maraka jer bi to motiviralo ljude da traže posao u našoj zemlji”, naglašava.

Drži da bi i država trebala smanjiti davanja na plaće koja su kod nas veća nego npr. u Hrvatskoj.

“Normalno je da država mora imati prihode, no mislim da bi tu s poslodavcima trebalo naći neki kompromis, da se više isplaćuje radnicima, a da doprinosi budu isti kao u susjednim zemljama. Tada bi bilo više potrošnje, više zaposlenih i više motiva za ostanak u našoj zemlji”,  kaže Ćorluka i dodaje da je važno da ljudi vide svoju budućnost u ovoj zemlji, da ovdje mogu egzistirati i živjeti.

Ćorluka smatra da u BiH definitivno postoje ogromne mogućnosti i resursi koje treba iskoristiti na najbolji mogući način.

Po njegovim riječima, ništa nije ni sasvim crno niti sasvim bijelo, treba jednostavno zasukati rukave i ići naprijed u korak s vremenom i onima koji su bolji od nas.

“Svi zapravo u ovoj državi utičemo na imidž države i rejting za pozitivnu poslovnu klimu i jačanje konkurentnosti, a i država tu treba odigrati svoju ulogu (obrazovanje, energetika, infrastruktura). I sama covid kriza je pokazala koliko je važna domaća proizvodnja”,  zaključuje predsjednik Uprave Violete.

 

Fena

Oglašavanje

Biznis

Struja za domaćinstva u FBiH neće biti skuplja u 2022. godini, ali kasnije niko ne garantuje

Objavljeno

na

By

Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija danas je potvrdio da sporazum koji su postigli s rudarima znači da cijena struje za domaćinstva neće biti viša u 2022. godini.

Ipak, da li će struja nakon 2022. godine biti skuplja za građane niko ne može garantovati. To je kazao i prvi čovjek Elektroprivrede, naglasivši da to zavisi od stanja na tržištu i sposobnosti Elektroprivrede da plaća troškove, kao i likvidnosti rudnika.

Sporazum koji je postignut definisao je 11 zaključaka koji ispunjavaju većinu zahtjeva rudara, izuzev smjene generalnog direktora Elektroprivrede. Na ovaj način napravljen je plan s konkretnim datumima kako će se svi zahtjevi ispunjavati.

Ono što je važno naglasiti jeste da će ugalj sada biti skuplji za 20 posto. Građni za sada mogu biti mirni prema riječima nadležnih da struja neće poskupjeti, ali šta će biti nakon dvije ili tri godine, niko više ne može garantirati.

Borba za energiju postaje najveći svjetski izazov, gašenje termoelektrana se nameće kao strategija te ulaganje u zelenu energiju. BiH je do sada imala toliko električne energije da ju je i izvozila, ali da li će naša država u budućnosti postati zavisna i morati uvoziti struju, to je izazov s kojim se vlast mora suočiti.

 

Klix

 

Nastavite sa čitanjem

Biznis

Zamjena fiskalnih kasa za poslodavce u FBiH bit će odgođena

Objavljeno

na

By

Pravilnik o zamjeni fiskalnih kasa, koji je donijelo Ministarstvo finansija FBiH na čelu s Jelkom Milićević vjerovatno će biti stavljen van snage.

Naime, na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojen je zaključak kojim se obavezuje ministarstvo finansija da stavi van snage Pravilnik o dinamici zamjene fiskalnih kasa.

Resorna ministrica Jelka Milićević se obavezala da će postupiti po usvojenom zaključku.

Podsjetimo, novim Pravilnikom su trebale biti zamijenjene stare za nove fiskalne kase, kojim bi se pratili, kako je rečeno i pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.

Plan je bio da se do polovine 2022. godine zamijeni trećina fiskalnih kasa, a u naredne dvije godine i ostale. Ipak, za sada će, izvjesno je, sve biti prolongirano. Ovaj prijedlog naročito je kritikovala opozicija, ali i brojni poslodavci koji su sve tumačili kao udar na privredu.

Prema procjenama Vlade FBiH, do 14. maja 2020. godine bilo je 83.547 fiskalnih uređaja, a s obzirom na to da je cijena jedne kase oko 1.000 KM, privrednici bi morali izdvojiti znatnu sumu novca za zamjenu kasa.

Klix

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije