Povežite se sa nama

Lifestyle

Aldini Hodžić hitno potrebna druga transplantacija bubrega

Objavljeno

-

Humanitarna organizacija Pomozi.ba pokrenula je apel za pomoć 28-godišnjoj Aldini Hodžić, kojoj je hitno potrebna transplantacija bubrega. Za pomoć oboljeloj djevojci otvoren je i humanitarni telefon 17013, a pozivom korisnici svih telefonskih operatera u BiH doniraju dvije KM, prenosi Anadolu Agency (AA).

Hodžić od 11. godine ima zdravstvenih problema. Tada su joj prestali raditi bubrezi, zbog čega je sve do 17. godine bila na peritonealnoj dijalizi, nakon čega joj je majka donirala bubreg. Iako se sve činilo dobro, prije tri godine njen organizam je počeo odbacivati transplantirani bubreg, od kada ide na hemodijalizu. Sada treba da ide na drugu transplantaciju, a ovaj put donor je njen mlađi brat.

Za operativni zahvat koji treba raditi u Turskoj potrebno je 21.000 eura, što Aldinina porodica ne može priuštiti. Žive kao podstanari, otac od svoje penzije plaća kiriju, majka je nezaposlena, a brat je student. Aldina nije u mogućnosti da radi jer se nakon dijaliznih tretmana, na koje ide tri puta sedmično po četiri sata, osjeća jako loše.

“Moja želja bi bila da prikupim sredstva koja su mi potrebna za transplantaciju i da što prije ozdravim, da se vratim normalnom životu. Ograničena sam u hrani i vodi. Moja želja je da jedem i pijem bez ikakvih ograničenja. Osobe u mojim godinama žive normalnim životom, a moj život ovisi o aparatu”, kaže Aldina Hodžić.

Donirati dvije KM za ovu djevojku može se pozivom na 17013 (broj je jedinstven za sve operatere u BiH), a pomoći se može i online donacijama na web platformi www.pomoziba.org, kao i uplatama putem računa Udruženja Pomozi.ba sa obaveznom svrhom uplate “Pomoć za Aldinu“.

Računi za uplate: PayPal: paypal1@pomozi.ba. Za uplate iz BiH: Intesa Sanpaolo Banka BiH 154-180-20085330-48; UniCredit Bank 338-730-22202506-52; Bosna Bank International d.d 141-306-53201196-79; NLB Banka d.d 132-260-20223371-17. Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo. Svrha: Pomoć za Aldinu.

Za uplate iz inostranstva: Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH, SWIFT CODE: UPBKBA22, IBAN: BA39 1541802008533048. Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo. Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji: ERSTE BANK, IBAN: AT64 2011182266475400, BIC: GIBAATWWXXX, Wien, Oestereich. Name: hilfhlfen-pomozi.ba. Verwendungszweck: Pomoć za Aldinu

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Oglašavanje

COVID-19

Bosanski model: Ignoriši problem i nadaj se da će proći

Objavljeno

-

Od

Negdje potkraj prvog vala ove pandemije pozvan sam da virtuelno prisustvujem jednom predavanju o odnosima sa javnošću u doba kampanje kojeg je držala šefica komunikacija premijera jedne evropske zemlje.

Predavanje je održano putem Zooma uz takozvana „Chatham House“ pravila prema kojima je dozvoljeno javno iznositi sve što je rečeno, ali nije dopušteno iznijeti ko je šta rekao.

Uglavnom, riječ je o šefici komunikacija u uredu premijera jedne od većih evropskih država koja se, ruku na srce, nije baš najbolje snašla u prvom naletu korona virusa. Bilo je mnogo zaraženih, ekonomija je doživjela snažan udarac, i u upravljanju krizom na njenom početku je vlada države o kojoj govorimo imala jako loše rezultate. Ali nisu sjedili mirno i izgubili glavu.

Preduvjeti za provođenje bilo kakvih mjera među građanima jesu povjerenje i razumijevanje. Oni moraju imati povjerenje u ono što vlast radi, moraju razumjeti šta se od njih očekuje i zbog čega se očekuje to što se očekuje. Prvi korak do toga jeste priprema i provođenje istraživanja javnog mnijenja.

Pitanja za vlasti u BiH

U momentu kada je predavanje održano – a to je bilo nekad krajem maja – vlada o kojoj govorimo imala je rezultate obimnog istraživanja javnog mnijenja o percepciji krize i mjera koje se poduzimaju na njenom ublažavanju. Uzorak je bio povelik, a istraživanje je sadržavalo pitanja poput „Da li smatrate mjere koja poduzima Vlada opravdanim?“, „Da li razumijete potrebu nošenja maske?“, „Koje mjere smatrate nepotrebnim ili štetnim?“, „Šta biste vi predložili kad biste bili u mogućnosti?“…

Dakle, već u maju su nadležni imali podatke o tome koje su mjere nepopularne, koje su loše iskomunicirane, te koliko građani imaju povjerenje u vladu i ono šta ona poduzima. Na osnovu ovih informacija je bilo moguće planirati i provesti kampanju sa ciljem umirivanja javnosti i njene edukacije, te pripremiti naciju i vlasti za djelovanje u nastavku pandemije. I uistinu, koliko uspijevam pratiti dešavanja u svijetu i razvoj situacije sa pandemijom korona virusa – ne vidim tu zemlju među najpogođenijima drugim – ili već trećim – ako se uopće još može govoriti o tim talasima.

Razmišljajući o tom predavanju i istraživanju čije sam rezultate imao priliku vidjeti, početkom augusta sam (nakon kratkog lutanja i traženja pravih adresa na koje se trebam obratiti) kriznim štabovima bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, kao i kriznom štabu Kantona Sarajevo poslao upit sa sljedeća tri pitanja:

1. Da li ste radili istraživanje o tome kako javnost percipira trenutnu pandemiju korona virusa?

2. Da li postoji istraživanje o tome kako naša javnost percipira mjere koje poduzimate na sprečavanju pandemije?

3. Da li je moguće dobiti rezultate ovih istraživanja ukoliko ona postoje?

Najbrže je odgovor stigao od federalnog kriznog štaba – za svega nekoliko minuta. Nažalost, radilo se o automatski generisanom odgovoru u kojem je stajala informacija kako se nadležna osoba nalazi na godišnjem odmoru odgovoru i uputa da se za sve kontaktira kabinet federalnog ministra zdravstva. Iz kabineta odgovor nikada nije stigao.

Već skoro puna tri mjeseca otkako je upit poslan, nisu odgovorili ni iz Kriznog štaba Kantona Sarajevo, a jedina instanca koja se udostojila da uputi odgovor bio je Institut za javno zdravstvo RS-a, iz kojeg su već idućeg radnog dana objasnili kako su u fazi pripreme istraživanja.

Novalićeva obećanja

Razvoj situacije u posljednja tri mjeseca ne govori baš u prilog istinitosti ovog odgovora ali nadležnima u RS-a u ovoj situaciji idu barem bodovi za trud i profesionalnost u komunikaciji.

Nego, vratimo se malo federalnom nivou. Nekom koincidencijom, tri dana nakon upita koji sam poslao, a na koji iz federalnog kriznog štaba nikad nisu odgovorili, premijer FBiH Fadil Novalić najavio je kako će Vlada na sebe „preuzeti PR da građanima kaže kako je riječ o opasnoj bolesti“.

Naravno, najavljena kampanja podizanja svijesti o opasnosti koju nosi COVID-19 prošla je otprilike kao i manje-više sve što je Novalić u ovoj pandemiji obećavao – od funkcionalnih respiratora, do podrške privredi. Ne samo da je izostala ova kampanja nego je još došla i ona predizborna u kojoj premijer učestvuje u aktivnostima koje bi se mogle okarakterizirati kao svjesno masovno širenje zaraze.

Na kraju će se sve svesti na priču o neodgovornom narodu jer se i do sad u više puta pokazalo da kad broj novozaraženih opadne zasluge idu Kriznom štabu i mjerama koje izriče, a kad je u porastu, kriv je neodgovorni narod. A prilično je izvjesno da nam uskoro slijedi novo lutanje u mjerama i da proteklih osam mjeseci pandemije nije bilo dovoljno da se prikupe korisni podaci i provedu adekvatne kampanje informisanja, edukacije i podizanja svijesti o tome šta treba činiti u slučaju da broj zaraženih opet počne rasti.

Mjeseci su bačeni u vjetar jer se kod nadležnih stvorilo mišljenje da je opasnost prošla ali će se svi propusti već dati objasniti time da se „narod opustio“. I dok se proteklih nekoliko mjeseci znalo čuti kako smo prešli na tzv. „švedski model“, ispred očiju nam je promaklo da su nam od samog početka nadležni prodali svoj stari dobri „bosanski model“: ignoriši problem i gledaj možeš li se gdje ugraditi, ako problem eskalira, nadaj se da će proći sam od sebe, a ako ne prođe, već će se naći neko na koga će se moći prebaciti odgovornost.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Lifestyle

Zaljubljenik u automobile Mirzet Halilović, vozi “Fiću” iz 1961.: U Berlinu osvojio prvu nagradu za restauraciju

Objavljeno

-

Od

Mirzet Halilović je stratsveni zaljubljenik u automobile, koji posljednjih petnaestak godina restaurira raritetne primjerke četverotočkaša.

U njegovom je posjedu popularni “Fićo”, koji je proizveden 1961. godine, a kojeg Halilović s ponosom registruje i vozi.

I na razgovor sa ekipom Anadolu Agency (AA) je došao sa “Fićom“, a prethodno je s njim odvezao majku u kupovinu.

“Ovog fiću kupio sam u Sarajevu prije 12 ili 13 godina od jednog doktora Ljubovića. I mene je privuklo što ovaj fićo ima vrata na kontra mjestu. Fićo je 1961. godište i najstariji je primjerak u Bosni i Hercegovini. I onda sam pristupio restauraciji koja je trajala nekoliko godina“, kaže Halilović u razgovoru za Anadolu Agency.

Njegova volja i entuzijazam plijeni na svakom koraku. Poznat je i kao maratonac, ali i čovjek koji se odaziva raznim društveno-korisnim aktivnostima. Kada je riječ o njegovom “Fići“ iz 1961. godine ističe kako je u Berlinu dobio prvu nagradu za restauraciju, a da je išao na takmičenja u Beograd, Zagreb, Dubrovnik…

Pored “Fiće“ Halilović restaurira i WV kombije.

“Ovo je primjerak VW kombija T2a. Oni su išli od 1967. godine i karakteristika ovog primjerka je što on ima drvene stranice. Ovo je jedina serija što je VW radio sa drvenim stranicama. Ja sam sa ovim kombijem učestvovao na VW festu u Sarajevu, prije nekih mjesec dana, i osvojio sam prvu nagradu za restauraciju“, ističe Halilović.

Restaurirani kombi procijenjuju da vrijedi do 15.000 eura. No, nema pravu računicu koliko je sredstava uložili u njegovu obnovu. Kombi može razviti brzinu i do 120 kilometara na sat. Ima četiri brzine i vazdušno hlađenje motora…

“Sve je više ljudi u posljednje vrijeme koji pristupaju restauraciji ovih automobila, pogotovo marke fićo. Malo ih ima sa kontra vratima u BiH, možda još jedan primjerak. U Hrvatskoj isto tako par komada, u Srbiji… Ali, kupuju ljudi ove standardne fiće. U mojoj kolekciji nalazi se još 45 ovih fića i svi su oni sređeni. Ja radim restauraciju u zadnje vrijeme VW kombija“, zaključuje Halilović.

Restauracija raritetnih primjeraka četverotočkaša nije moguća bez velike ljubavi prema poslu. U posao je uključeno dvadesetak ljudi i svako na svoj način vraća stari sjaj automobilima. Mora se odvrnuti svaki šaraf, dio i sklopiti u jednu fascinantnu cjelinu.

Ovdje pročitajte izvorni tekst:
Nastavite čitati

Najčitanije