Connect with us

Vijesti

Adem Zalihić za N1: Uskoro postajem član SDA

Objavljeno

na

Direktor Hitne pomoći Adem Zalihić ekskluzivno je za N1 otkrio kako će uskoro postati član Stranke demokratske akcije (SDA), a za našu emisiju je govorio i o tome zašto je pokrenuta procedura za njegovu smjenu sa pozicije direktora Hitne pomoći, ali i mnogim drugim temama.

Odmah na početku emisije Zalihić je proceduru za njegovom smjenom nazvao “nelegalnom” te se iz tog razloga, kako je rekao, tome i suprotstavio.

Postojale su indicije da će doći do toga da traže moju smjenu, a i u javnosti je već tako nekako determiniran neki stav. To je napravila jedna klika 2013. godine koji su izglasali ispravku Statuta Hitne pomoći i to je podzakonski akt“, rekao je.

Istakao je i kako bi “život trebao da se zasniva na dokazima”, kao i da je vladavina prava naziv za pravni i politički koncept prema kojem bi prije svega predstavnici vlasti morali voditi se zakonima i običajima.

U emisiju Dan uživo Zalihić je naveo šta Zakon o zdravstvenoj zaštiti tretira i kako se može smijeniti direktor jedne zdravstvene ustanove, te naveo kako je jasno definisano da Statut Hitne pomoći mora biti u skladu sa zakonom.

Voditelj Dana uživo Zvonko Komšić upitao je Zalihića i o njegovom školovanju te da li se doškolavao nakon što je imenovan na poziciju direktora Hitne pomoći i je li to plaćao novcem Zavoda za hitnu pomoć.

Kada sam imenovan za v.d. direktora donesen je pravilnik da svi direktori moraju imati tri stepena menadžmenta a ja sam imao prvi stepen menadžmenta. Ja sam 2018. imenovan a bivša direktorica morala je da pošalje prijedlog izmjene Statuta da ga uskladi s tim pravilnikom. Ona to nije uradila. Kada sam ja konkurisao, to nije bilo poznato, čak ni naš pravnik to nije znao. Dakle pisalo je da prije imenovanja morate imate jedan stepen, a u roku od 24 mjeseca morate imati tri stepena menadžmenta“, odgovorio je Zalihić za N1.

Zalihić je kazao i da je sve plaćano novcem Zavoda hitne pomoći te da on nema ništa s tim.

Upravni odbor ima veze s tim i on je takođe prethodnoj direktorici sva tri stepena platio i još nekim uposlenicima Hitne pomoći i to sve na osnovu pravilnika o organizaciji Hitne pomoći“, istakao je.

Govoreći o izvještaju Kantonalne inspekcije rekao je kako u izvještaju nisu naveli da je nezakonito već da Statut zavoda nije bio usklađen sa pravilnikom.

Niti sam ja donosio statut, niti sam ja donio odluku o svom menadžmentu, to je donio Upravni odbor. Prije i poslije mene tako su postupali i inspekcija je samo našla primjedbu, nije navela da je protuzakonito“, rekao je.

Zalihić nam je rekao i da on nije bio politički aktivan kao i da je ponosan na, kako je istakao za N1, što je spasio Hitnu pomoć. Naveo je i da smatra da je radio sve u skladu sa propisima.

Govoreći ponovo o politici, Zalihić je rekao kako se druži s političarima iz SDA zato što tu stranku on smatra “najdržavotvornijom strankom”, a nakon toga je za N1 ekskluzivno otkrio kako će ” vrlo brzo postati zvanično član SDA”.

Zalihić je za N1 otkrio i da je prije pet mjeseci imao infarkt srca, te da su mu ljekari rekli da nema riziko faktore, nego da je razlog toga stres.

N1

Oglašavanje

Vijesti

Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i suprotne Dejtonskom sporazumu

Objavljeno

na

Od

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

– Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana.

Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini – rečeno je iz Ambasade SAD-a na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Kako je odgovoreno, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgovornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

– Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje – rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

Nastavite čitati

Vijesti

Prije 29 godina u Briševu kod Prijedora tzv. Vojska RS zvjerski pobila 67 bosanskih Hrvata

Objavljeno

na

Od

Prije tačno 29 godina, 24. jula 1992. godine, tzv. vojska Republike srpske sa dvije brigade napale su selo Briševo i njegovih potpuno nenaoružanih 370 stanovnika, uglavnom bosanskih Hrvata.

Nakon razaranja i ulaska u naselje koje se nalazi četiri kilometra južno od Prijedora, za njegove stanovnike uslijedio je pakao. Doživjeli su potpuno istu sudbinu kao i mještani šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo nalaze na lijevoj obali Sane.

Za dan i po polovina Briševa je spaljena, 67 Briševljana ubijeno, deseci odvedeni u logore, a više žena je silovano.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

Za ovaj zločin do danas nema sankcija, iako se zna da su u njemu učestvovali seljani iz susjedne Oštre Luke i Gornjih Rasavaca, zajedno s pripadnicima JNA.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih jedinica koje su izvršile pokolje.

Nakon podizanja optužbe, pronađen je u novembru 2018. godine mrtav, a prema ocjeni policije, riječ je o samoubistvu vatrenim oružjem.

Banjalučki biskup Franjo Komarica prošle godine tokom mise za ubijene u ovom mjestu, rekao je kako zločin nije zaboravljen tek zahvaljujući predstavnicima Katoličke crkve i stradalničkih udruženja. On je u propovijedi pozvao da se konačno rasvijetli istina o stradanju žrtava.

Prije dvije godine polomljene su i spomen-ploče s imenima ubijenih stanovnika Briševa.

Zločin nad Briševljanima, kao dio velikosrpskog projekta etničkog istrebljenja i genocida nad nesrbima u Bosanskoj krajini i Bosni i Hercegovini, zauzima posebno značajno mjesto u historiji ove zemlje.

“Slučaj Briševo”, kao simbol nebrige i odsustva empatije, ispisuje i najsramnije stranice zvanične politike bosanskih Hrvata, koju diktiraju i vode “legitimni” Dragan Čović i njegova svita.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Nastavite čitati

Najčitanije